Objavljeni rezultati rada Vijeća ministara: Produktivnost i transparentnost u porastu

Na osnovu ovih rezultata iz CCI-ja su preporučili da treba pokušati doći do političkog kompromisa koji će omogućiti kreiranje parlamentarne većine, a koja će moći omogućiti normalan rad institucija i nastavak reformi i euroatlantskih integracija.

Prvo polugodište, navode u CCI-ju, obilježio je neformalni raspad vladajuće koalicije. Ambiciozno postavljeni rokovi za davanje odgovora na pitanja iz Upitnika Europske komisije nisu ispunjeni zbog uobičajenih opstrukcija, ali i zbog nesposobnosti da se efikasno riješe neka banalna tehnička pitanja. U drugu polovinu godine, kako dodaju iz CCI-ja, ušlo se s "ponovnim sramoćenjem države" na međunarodnoj sceni kada BiH jedina nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici na samitu zemalja zapadnog Balkana u Trstu, a ne uradi li to ni do kraja septembra, bit će joj stopirani projekti od oko pola milijarde KM.

Vijeće ministara je u tom periodu održalo 19 redovnih i sedam vanrednih sjednica. Konsultant CCI-ja za monitoring rada Vijeća ministara i PSBiH Ivica Ćavar je kazao da u radu VM u aktuelnom mandatu primjećuju određene, ali ne dramatične, oscilacije.

"Nakon pada (sa 778 na 708 razmotrenih mjera) u drugoj polovini 2016., kojim je zaustavljen kontinuirani rast produktivnosti Vijeća ministara, na polugodišnjem nivou, u ovom mandatu, u prvoj polovini 2017. produktivnost je ponovo porasla i broj razmotrenih mjera je povećan na 750", dodao je Ćavar.

Vijeće ministara je u ovom periodu utvrdilo tri strategije, a među njima i Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH, koja je jedna od obaveza iz Akcionog plana za realizaciju Reformske agende. Monitoring CCI-ja pokazuje da je broj utvrđenih strategija već u prve dvije godine aktuelnog mandata, bio veći od ukupnog četverogodišnjeg rezultata u prethodnom mandatu. Programom rada Vijeća ministara do kraja godine planirano je utvrđivanje još četiri značajne strategije, među kojima u CCI-ju posebno ističu strategiju zapošljavanja, strategiju o saradnji s iseljeništvom i strategiju za borbu protiv diskriminacije u BiH.

U CCI-ju ističu da je transparentnost rada Vijeća ministara BiH kontinuirano na zadovoljavajućem nivou, kao i da je posljednjih nekoliko godina, PSBiH dostigao vrlo respektabilan nivo kada je transparentnost njenog rada u pitanju, koja je krajem prošle godine dodatno poboljšana, redizajniranjem zvanične web stranice ove institucije.

S druge strane, kako je kazao Ćavar, Dom naroda PSBiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „ostalih“ u svom sastavu, a ne postoji ni dogovor o tome kako da se presuda Suda u Strazburu implementira u kontekstu izbora članova Predsjedništva.

Jedna od najpozitivnijih strana rada PSBiH, smatraju u CCI-ju, jeste visoka aktivnost poslanika u predlaganju zakonskih rješenja. Od 36 zakona koji su se u prvoj polovini 2017. godine nalazili u parlamentarnoj proceduri, njih gotovo polovina (17) su predloženi od poslanika i delegata PSBiH.

U CCI-ju, među ostalim, navode da još nije donesen ''program integriranja BiH u EU“.

"Nakon usvajanja ''mehanizma koordinacije'' europskih integracija BiH, ispunjena je ključna pretpostavka za konačno usvajanje ovog programa, koji predstavlja strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Europskoj uniji, koji bi trebao dati pregled svih obaveza BiH, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, kao i procjenu troškova realizacije tog programa", kazao je Ćavar.