Ćatić: Radnicima u šumarstvu treba jak i stabilan sindikat

"Šumarstvo, prerada drveta, proizvodnja namještaja i papira, kao uostalom cijela industrija u našoj zemlji, zbog neznanja i pasivnosti onih koji donose bitne političke odluke, danas prolazi kroz teška iskušenja. Iako smo šumskim blagom i drvetom jedna od najbogatijih država Evrope i prema svim parametrima, najbolja industrijska grana u BiH, većina naših radnika, članova sindikata, živi teško s primanjima koja njima i njihovim porodicama ne osiguravaju ni minimum životnih potreba.

Problemi u sektorima šumarstva, drvne i papirne industrije su od izuzetnog značaja i zahtijevaju posebnu pažnju svih institucija. Situacija u sektorima šumarstva i drvne industrije dodatno usložnjava nepostojanje odgovarajučih propisa na nivou FBiH kojim se uređuje oblast šumarstva i raspodjela sirovine. Nažalost, mladi ljudi sve više odlaze iz BiH iako upravo drvoprerađivački sektor u BiH ima potencijal i potrebu za kvalifikovanom random snagom", kazala je Ćatić.

Plaće radnika u većini privrednih društava su manje od prosječne plaće u FBiH, a u preradi drveta i proizvodnji namještaja gotovo upola manje, utvrdila je.

Po njenim daljnjim navodima, radnici rade u izuzetno lošim uvjetima, susreću se s različitim izazovima i teškoćama, zbog čega je u proteklom periodu bilo više smrtnih slučajeva.

"Prema statističkim podacima, radnici zaposleni u šumarstvu, njih 5.032, imaju relativno povoljnija prava. Prosječna neto plaća u šumarstvu iznosi 920 KM, a bruto 1.394 KM. Međutim, novi zakon o šumama predviđa otpuštanje 2.500 radnika. Oko 1.730 zaposlenih u papirnoj industriji ima neto plaću 772 KM i 1.181 KM bruto. Svi ostali radnici rade za plaće ispod ljudskog dostojanstva. U preradi drveta, 7.000 radnika, po podacima iz juna ove godine, imalo je plaću 472 KM neto i 701 KM bruto. U proizvodnji namještaja, 5.237 radnika imalo je neto plaću 556 KM i bruto 834 KM", riječi su Lejle Ćatić.

Ona ističe da od 2009. godine nema zakona o šumama na nivou Federacije BiH, dok većina kantona ima svoje zakone.

"Zakon o zaštiti na radu datira iz 90-tih godina prošlog stoljeća, a podzakonski akti kojima su konkretnije uređeni uvjeti rada u šumarstvu i drvnoj industriji su još stariji. Prateći situaciju na terenu, uz uvažavanje stavova i mišljenja predstavnika institucija i organizacija koje se bave problemtikom u sektorima šumarstva, prerade drveta i papira, pozivamo nadležne institucije da u njihove programe kao prioritet uvrste upravo rješavanje aktuelne problematike u šumarstvu, drvnoj i papirnoj industriji te pruže pomoć za unapređenje rada privrednih društava u navedenim sektorima kako bi se poboljšali zaposlenost i kvalitet rada te osigurali bolji uvjeti rada i života radnika", izjavila je.

U proteklom godinama, dodala je Ćatić, ugasili su se deseci velikih kompanija koje su imale svjetski renome.

Na stotine, hiljade radnika ostalo je bez posla i mnogi od njih godinama biju bitku za ostvarivanje osnovnih prava. Bez uvezanog staža i izvora prihoda, mnogi, nekad izuzetno dobri i cijenjeni radnici, žive na rubu egzistencije, navela je Ćatić.

"Zato ovo treba da bude poziv za sve nas da se ozbiljnije pozabavimo ovim problemima, analiziramo ukupno stanje i argumentima uvjerimo poslodavce i radnike na potrebu međusobne suradnje, razvijanje socijalnog dijaloga, jer samo zajedničkim snagama možemo ojačati svoje pozicije", poručila je delegatima kongresa predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine.

Ovaj sindikata cijeni da je jedino pravo rješenje orijentiranje socijalnih partnera jednih prema drugima do postizanja željenog cilja s obzirom na iskustva i interes vlasti za stabilnost kompanija i pružanje potpore poslodavcima i radnicima da njihove kompanije napreduju.

Ćatić je rekla da danas radnicima treba jak i stabilan sindikat čija se snaga ogleda u jedinstvu te je pozvala članstvo da radi na jačanju ovog sindikata.