'Bh. poljoprivreda pod nogama trgovačkih lanaca iz Srbije i Hrvatske'

Ukoliko Ustavni sud BiH na sjednici 25. septembra ne usvoji Zakon o zaštiti domaće proizvodnje i ne stavi van snage apelaciju po kojoj se za poljoprivredne proizvode iz Srbije i Hrvatske uvodi nulta carinska stopa, to bi mogao biti posljednji udarac poljoprivredi BiH, izjavio je u četvrtak za Fenu predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini, Miro Pejić.

“Mi ne možemo izdržati nelojalnu borbu i konkurenciju s trgovinskim lancima iz Srbije i Hrvatske ", kazao je Pejić.

Najveće štete trpe proizvođači mlijeka, voća, povrća i žita.

Pero Jurković iz Čapljine, proizvođač povrća, za gajbu paprika ili paradajza (oko 14 kg) u sezoni može naplatiti 3 – 3,5 KM. Da nema uvoza, tvrde poljoprivrednici, cijene bi bile više, pokrile bi troškove proizvodnje pa proizvođači poput Pere ne bi zrele plodove morali zaoravati, u zemlji gdje ima mnogo gladnih ljudi, ogorčeni su poljoprivrednici.

„Mljekare su snizile otkupne cijene mlijeka za 30 - 40 posto zbog konkurencije i slobodnog uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, a nije došlo do smanjenja cijena u maloprodaji. Mlinovi neće da otkupe žito, jer im je uvozno jeftinije“, kaže Sead Jeleč iz Udruženja poljoprivrednika BiH.

Problem ne počinje sa potpisivanjem CEFTA sporazuma, nego sa potpisivanjem bilateralnih ugovora o bescarinskoj trgovini između zemalja regiona koje su sada članice CEFTA-e, pojašnjavaju u Udruženja poljoprivrednika u BiH.

Poljoprivrednici tvrde da se šteta bh. poljoprivredi nanosi već devet godina i da je za to vrijeme deficit u trgovini hranom više nego udvostručen. Kažu da se radi o Srbiji i Hrvatskoj, zemljama sa izrazito jakom poljoprivredom, koje usput dobijaju višestruko veće novčane podrške od poljoprivrednika u BiH.

„Hrvatska ima 10 puta veću podršku, Srbija nešto manje. Očito je da se radi o potpuno neravnopravnim partnerima, gdje je BiH predodredjena da bude gubitnik a to svakom dobronamjernom gradjaninu BiH ne treba posebno objašnjavati. Međutim, oni koji vode vanjskotrgovinsku politiku, oni se uporno drže doktrine o slobodnoj trgovini i njenim prednostima koja 'treba da razriješi sve naše razvojne probleme' “, kaže Jeleč.

Slobodne trgovine u poljoprivredi na globalnom nivou nema niti je ikad bilo, kažu u Udruženju, jer se na jednoj strani radi o jakim zemljama i ekonomskim asocijacijama koje ulažu ogromna sredstva poljoprivredu, kao što su SAD, Japan i Evropska unija.

Na drugoj strani su ekonomski nejake zemlje poput BiH, koje su uz to imale ogromna ratna razaranja tako da se ne može govoriti o slobodnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima jer takva trgovina podrazumijeva odsustvo državnog protekcionizma, kažu poljoprivrednici.

„Direktno odgovornim smatramo političke stranke koje su u parlamentu glasale protiv Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, a to su HDZ BiH i HDZ 1990. A kad je Zakon ipak prošao parlamentarnu proceduru, predsjednik Doma naroda državnog Parlamenta, gospodin Ilija Filipović tražio je od Ustavnog suda ukidanje ovog zakona, na što je Ustavni sud začudo u roku od 24 reagirao, suspendirajući do daljnjega primjenu ovog zakona“, kaže Jeleč.

Iz Udruženja upozoravaju da bi nastavak suspenzije Zakona o zaštiti domaće proizvodnje nanio ogromne štete domaćoj poljoprivredi, ali i da će poljoprivrednici nastaviti borbu za integralnu primjenu sporazuma CEFTA, čiji pojedini članovi dozvoljavaju uvođenje carina na poljoprivredne proizvode koji su ugroženi uvozom iz drugih zemalja.

"Ako je Ustav BiH koncipiran tako da spriječava njezine građane u ostvarivanju svojih interesa i omogućava da im se čini šteta, građani ove zemlje to trebaju znati. Ustavni sud ne bi smio podleći pritisku trgovačkih lobija i njihovih eksponenata, pa bili oni i predsjednici Parlamenta,“ kazao je predsjednik Udruženja, Miro Pejić za Fenu, dodajući da nisu isključeni ni protesti poljoprivrednika.