ACTA određuje budućnost Interneta

Internet predstavlja jedan od najdemokratičnijih izuma čovječanstva. Zbog svoje demokratičnosti, postao je poprištem najslobodnije razmjene informacija u historiji čovječanstva. Bilo koja informacija potrebna prosječnom korisniku se nalazi samo par klikova udaljena od njega. Tu negdje je nastao i problem. 

Borba protiv piraterije

Filmske i muzičke kompanije su najglasnije u pokušajima da se zaustavi piratstvo na Internetu. Kao jedan od najekstremnijih načina u toj borbi pojavili su se prijedlozi zakona SOPA i PIPA. Protesti velikih Internet kompanija protiv tih zakona su bili burni, pa je tako Wikipedia na jedan dan zatamnila sve svoje zapise. Glasanje koje bi SOPA-u i PIPA-u, najvjerovatnije, usvojilo je, zasada, odgođeno. 

Mnoge evropske, ali i neke svjetske, zemlje su potpisale Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA) - sporazum koji se navodi i kao međunarodna verzija SOPA/PIPA zakona. ACTA bi koristila međunarodne standarde za kažnjavanje povreda intelektualnog vlasništva, ali kritičari zakona smatraju da će, slično kao i SOPA/PIPA zakoni, dovesti do cenzure i uništavanja slobode na Internetu. 

Među zemljama potpisnicama sporazuma su Poljska, Belgija, Velika Britanija, Austrija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Bugarska, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Portugal, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska. Osim evropskih zemalja, ACTA-u su već potpisali Australija, Kanada, Japan, Južna Koreja, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Sjedinjene Američke Države.  

Borba protiv ACTA-e

Grupa Anonymous je pokrenula akciju u kojoj obara stranice vlada pojedinih država potpisnica ACTA sporazuma, pa su tako napali stranice poljskih i austrijskih institucija, a srušena je i stranica predsjednika Hrvatske, Ive Josipovića. Potpisivanje sporazuma je dovelo do protesta. Poljska je svjedočila demonstracijama, koji su prerasli u nerede. Nakon protesta, Poljska, a nešto kasnije, i Češka su odgodile ratifikaciju sporazuma. 

Slovenska ambasadorica u Japanu, Helena Drnovšek-Zorko, je izrazila žaljenje zbog tog što je potpisala sporazum.

"Potpisala sam ACTA-u iz nemara, nisam obratila dovoljno pažnje. Nisam povezala sporazum, koji mi je naloženo da potpišem, sa vlastitom građanskom dužnošću i ograničavanjem najznačajnije mreže u ljudskoj historiji za našu djecu", rekla je ambasadorica u saopćenju. 

Opći prosvjedi protiv sporazuma su najavljeni na ulicama mnogih evropskih gradova za subotu, 11. februara. Protesti su najavljeni u Austriji, Belgiji, Velikoj Britaniji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Malti, Holandiji, Poljskoj, Portugali, Rumuniji, Švedskoj, Švicarskoj, ali i u susjednoj Hrvatskoj. 

No, protesti neće biti vezani isključivo za ulice, već se najavljuju i online protesti. Operacija Crni mart je prijedlog koji savjetuje da svi korisnici u toku marta ne kupe nijedne novine, ne skinu nijedan fajl s Interneta, legalno ili ilegalno, ne gledaju nijedan film i ne kupe nijednu knjigu. Cilj je da kompanije koje zagovaraju zakone poput SOPA-e, PIPA-e i ACTA-e bojkotuju pod sloganom: Proizvodi pod copyrightom se neće koristiti sve dok je u toku cenzura Interneta. 

Oni koji smatraju da su ACTA i slični zakoni nečiji tuđi problem, moraju znati da su vlasnici Megauploada iz Novog Zelanda, gdje su uhapšeni i deportirani u SAD, zbog zločina koji ne postoji u Novom Zelandu, a sudi im se po zakonu koji još nije usvojen.