Poznat novi sastav Evropske komisije

Sve zemlje članice Evropske unije imenovale su svoje kandidate za članove Evropske komisije i njezin predsjednik Jose Manuel Barroso može započeti s raspodjelom resora, a novi bi kolegij komesara trebao biti potvrđen u Evropskom parlamentu do kraja januara sljedeće godine.

U srijedu, 25. novembra 2009., zadnje tri zemlje članice imenovale su svoje kandidate za članova Evropske komisije. Malta je imenovala svog ministra za socijalnu politiku Johna Dallija, Danska ministricu za klimu i energiju Connie Hedegaard, a Holadija sadašnju komesarku za tržišno natjecanje Neelie Kroes.

Nova Komisija će imati devet žena, jednu više nego u prethodnom sazivu. Najviše komesara, njih 13, pripada strankama desnog centra, slijede liberali s osam, te stranke lijevog centra sa šest komesara. Ta podjela odražava odnos političkih snaga unutar zemalja članica i među samim članicama EU-a.

U novoj Komisiji ostat će 14 dosadašnjih komesara, uključujući i njezina predsjednika Jose Manuela Barrosa. Neki od tih 14 komesara u prethodni saziv Komisije ušli su tek potkraj njezina mandata, zamjenjujući dotadašnje komesare koji su se većinom vratili u nacionalnu politiku. Među tim novim-starim komesarima je i buduća potpredsjednica Komisije, Catherine Ashton, koja je prošle godine zamijenila Petera Mandelsona, zatim Belgijanac Karel de Gucht, Slovak Maroš Šefčovič i Litavac Algirdas Šemeta.

Barroso, koji je u rujnu ponovno izabran za predsjednika Evropske komisije mora pri raspodjeli resora voditi računa kako bi zadovoljio zemlje članice i Evropski parlament.

Barroso je najavio da će biti novih resora, među ostalim uvest će se resor za klimu, a posao sadašnjeg komesara za pravosuđe i unutarnje poslove bit će podijeljen tako da će jedan komesar biti zadužen za pravosuđe i osnovna prava, a drugi za unutarnje poslove.

Još nema pouzdanih informacija hoće li komesar za proširenje biti zadužen i za politiku prema evropskim susjedima.

Za sada su dva mjesta u Komisiji sigurna, ono predsjednika Barrosa i mjesto potpredsjednice Catherine Ashton, koja će ujedno biti i visoka predstavnica za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost. Riječ je o novom položaju koji je predviđen Lisabonskim ugovorom.

Barroso već dulje vrijeme neformalno pregovora sa zemljama članicama ko će dobiti koja mjesta u Komisiji, ali službenih informacija o tome nema. Najviše pozornosti izazivaju ključni resori - unutarnje tržište, tržišno natjecanje, ekonomija i financije, trgovina i energija.

Prema pisanju francuskih medija, Francuska za svog kandidata Michela Barniera traži unutarnje tržište, ali se još ne zna hoće u tom resoru ostati i područja usluga ili će biti pripojeno nekom drugom resoru.

U prethodnom sazivu komesar za unutarnje tržište i usluge bio je Irac Charlie McCreevy, kojeg je po izbijanju financijske i ekonomske krize upravo Pariz najviše kritizirao zbog pretjeranog liberalizma.

Po medijskim spekulacijama, Guenter Oettinger, dosadašnji premijer savezne države Baden-Wuerttemberg, mogao bi dobiti industriju, a tom bi se resoru još neko područje moglo pridodati kako bi dobio na važnosti.

Holanđani očekuju da će dosadašnja komesarka za tržišno natjecanje Neelie Kroes dobiti resor informatičke i komunikacijske tehnologije ili pak trgovinu, Italija očekuje da Antonio Tajani zadrži resor prometa, a Španci se pitaju hoće li Joaquin Almunia zadržati resor ekonomskih i monetarnih poslova.

Prema nekim izvorima, Danska očekuje resor koji će pokrivati klimu, Rumunija poljoprivredu, Poljska budžet, Estonija administraciju, Švedska osnovna prava.

Bugarska kandidatkinja Rumiana Želeva javno je izjavila da želi biti komesarka za proširenje, a taj resor, prema neslužbenim informacijama želi i Češka, koja je za povjerenika kandidirala Štefana Fuehlea. Još se jedno ime spominje kao mogući kandidat za komesara za proširenje - Andris Piebalgs iz Latvije, koji je u prethodnom sazivu bio zadužen za energiju.

Očekuje se da Barroso početkom sljedeće sedmice objavi novi sastav Komisije i nakon toga komesari se počinju pripremati za saslušanje pred odgovarajućim odborima u Evropskom parlamentu.

Saslušanja bi se trebala obaviti od 11. do 14. januara sljedeće godine, a potvrda cijelog kolegija Evropske komisije na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta mogla bi se obaviti u drugoj polovici januara.

Međutim, saslušanja nisu tek puka formalnost jer Parlament može prisiliti Barrosa da odustane od nekih kandidata koji mu se ne svide. To se dogodilo i 2004. godine kada je Barroso sastavljao svoju prvu ekipu i kada talijanski i latvijski kandidati, Rocco Buttiglione i Ingrid Udre, nisu dobili zeleno svjetlo nadležnih parlamentarnih odbora.

Mandat dosadašnjoj Evropskoj komisiji istekao je još 31. oktobra i ona do potvrde nove Komisije vodi tekuće poslove.

hina/radiosarajevo.ba