Bivše "crvene" zemlje ipak ulažu u zelenu energiju
Radiosarajevo.ba
Uprkos opće raširenom mišljenju da bivše komunističke zemlje Evropske unije nisu sklone prihvaćanju „zelenih“ energija, neke od njih ipak su vrlo aktivne u razvoju politika obnovljive energije, pišu evropski mediji, pozivajući se na predstavnika energetskog diva „General Electric“ Roda Christiea.
Rumunija, Mađarska i Češka posebno su aktivne na polju obnovljive energije, dok Poljska za njima zaostaje, rekao je Christie, predsjednik „General Electrica“ za centralnu i istočnu Evropu i zemlje CIS-a.
Rumunija je primjerice počela s razvojem vjetroenergije prije dvije godine, a stigla je dalje od Poljske koja je započela prije 4 do 5 godina, kaže on.
„Rumunija je provela zakone i ima vrlo dobre resurse vjetra“, ocjenjuje Christie, dodajući da će u toj zemlji 2011. u potpunosti postati operativna velika farma vjetra, jačine 600 megawata. Investicija je vrijedna 1,1 milijardu eura a uključuje 240 vjetroturbina.
Osim Rumunije, Mađarska i Češka također brzo usvajaju pravni okvir koji će omogućiti malim neovisnim generatorima - primjerice onima na bioplin - priključivanje na nacionalnu mrežu.
„Nešto od toga podupire se i iz europskih strukturnih fondova“, dodaje Christie.
Projekt hvatanja i skladištenja CO2 iz postrojenja na ugljen u Poljskoj također će dobiti sredstva EU-a iz tzv. paketa za ekonomski oporavak za razdoblje 2009-2010.
Međutim, Christie kaže da je potencijal za tzv. čistu tehnologiju na ugljen u Poljskoj puno veći i još uvijek nerazvijen. „Poljska bi bila izvrsno mjesto za čisti ugljen. Ali ne ide u tom smjeru.“
Najveća zapreka u Poljskoj je nedostatak političke volje da se provedu sheme koje podupiru industrije da investiraju u obnovljivu energiju.
Drugi problem je birokratija koja otežava dobivanje dozvola za gradnju elektrana te za korištenje zemlje koja je često rascjepkana, posebno u južnoj Poljskoj.
Slični problemi pojavljuju se i u Češkoj na regionalnoj razini, kaže Martin Mikeska, stručnjak iz krovne organizacije nevladinih udruga u regiji (Central and European Bankwatch Network).
On je potvrdio da je češki pravni okvir dobar u smislu stimuliranja kompanija da investiraju u energije koja ne onečišćavaju okoliš, kao što su farme vjetra ili solarni paneli.
„Ali loš dio je da neke od lokalnih i regionalnih vlada imaju svoje vlastite politike, posebno kada se radi o vjetru i suncu, što nije u skladu s nacionalnom politikom potpora obnovljivim izvorima energije“.
Nekoliko malih farmi vjetra već postoji u Češkoj, ali regionalne vlasti postavljaju prepreke za njihovo priključivanje na mrežu, objasnio je Mikeska.
Nedavnom odlukom suda takvo je ponašanje osuđeno, a lokalne vlasti pozvane su na izmjenu zakona i usklađivanje s nacionalnom legislativom.
hina/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.