Bh. naučni časopis jedini u regiji nije objavio lažirani rad!

Posljednjih nekoliko tjedana svijet znanosti i izdavaštva protresao je skandal otkriven zahvaljujući istraživačkom novinarstvu. Naime, novinar časopisa Science poslao je na adrese više od 300 časopisa s otvorenim pristupom lažiran naučni rad s očitim greškama koje je, kako kaže, morao otkriti svaki recezent s osnovnim znanjem kemije i prezentacije rezultata.

Ipak, iako je rad bio beznadno i očito loš, većina časopisa prihvatila je objaviti ga bez većih promjena ili popravaka loše znanosti. Medu njima, bilo je i nekoliko časopisa iz bivše Jugoslavije, iz Hrvatske, Srbije i Makedonije.

Uz jednu časnu iznimku iz Bosne i Hercegovine, svi su časopisi naše regije prihvatili objaviti tako manjkav rad.

Bosnian Journal of Basic Medical Sciences, jedini je časopis koji nije objavio ovaj rad. Portal Radiosarajevo.ba ovim je povodom razgovarao sa urednicima časopisa prof. dr Bakirom Mehićem i dr sci med Aminom Valjevac koji su nam kazali zašto nisu objavili spomenuto lažiranje, a doznali smo nešto i o manjkavoj praksi Federalnog ministarstva, o biranju recenzenata...

Razgovarala: Aleksandra Kuljanin, Radiosarajevo.ba

Kada je riječ o istraživanju koje ste dobili od Sciencea, šta je to što ste prvo uočili zbog čega ste odlučili da ne objavite ovaj rad?
Rad je bio toliko loše napisan da nije bilo teško uočiti brojne nedostatke od metodologije pa do “epohalnog” zaključka da navedena supstanca može liječiti rak što autori dizajnom studije nisu  mogli zaključiti, tako da je glavni urednik BJBMS prof. dr Bakir Mehić odlučio odmah odbiti rad i ne slati ga dalje na recenziju.

Koliko često se dešava da se objavljuju nepouzdana istraživanja u drugim znanstvenim časopisima?
Sama činjenica da je lažirani rad objavilo 157 naučnih časopisa, a da je tek njih 98 odlučilo odbiti rad govori sama za sebe. Među časopisima koji su odlučili objaviti rad su bili i časopisi koji visoko kotiraju u znanstvenoj zajednici.

Akademici pod pritiskom

Koliki su problem u svijetu uopšte neprovjereni i netačni tekstovi? Koliko nas sve to zajedno ‘košta’, uzimajući u obzir da i javnost i znanstveni svijet dolaze u neku vrstu zablude?
Vrlo je teško utvrditi raširenost objavljivanja neprovjerenih i netačnih informacija u žurnalima. U naučnoj zajednici postoje načini evaluacije kvaliteta pojedinih naučnih časopisa prema tzv. faktoru odjeka žurnala koji se dobije tako što se broj citata za dvije posljednje godine podijeli sa brojem objavljenih radova u te dvije godine. Naravno što je veći faktor odjeka to je i u pravilu kvalitet objavljenih istraživanja u tom časopisu veći. Jedini biomedicinski žurnal koji ima faktor odjeka u našoj zemlji je Bosnian Journal of Basic Medical Sciences i taj faktor je u proteklom periodu bio u stalnom porastu.

Članovi akademske zajednice su pod velikim pritiskom da objavljuju što više radova bilo radi prelaska u viši stepen naučnog zvanja ili u svrhu dobijanja finansijskih sredstava od nadležnih institucija za sprovođenje istraživanja. Zbog toga se u svijetu, u novije vrijeme, pojavljuje sve veći broj pseudo-naučnih žurnala koji prvenstveno imaju za cilj finansijsku dobit i objavljuju skoro svaki rad bez valjane recenzije. Takvi žurnali nemaju faktor odjeka ili nisu ni registrirani u prestižnijim naučnim bazama koje bi pratile i evaluirale rad žurnala.

Ukoliko nadležne institucije u određenoj zajednici ne postave kriterije koje jedan naučni časopis treba zadovoljavati, imate situaciju da akademsko osoblje prelazi u veći stepen naučnog zvanja ili dobija finansiranje za naučnoistraživački rad na osnovu objavljenih radova u lošim žurnalima koji objavljuju radove vrlo često i bez recenzije. Primjer je prethodna praksa Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke koje je obično jednokratno finansiralo naučne časopise bez postavljanja uslova o faktoru odjeka ili relevantne naučne baze u kojoj je časopis indeksiran. Danas se svaki časopis može indeksirati u neku naučnu bazu, što ne znači da svaka baza evaluira kvalitet časopisa niti dodjeljuje faktor odjeka. Na kraju imate situaciju da svi časopisi, koji su indeksirani bilo gdje, dobiju istu jednokratnu pomoć koja je obično dovoljna za izlaženje jednog broja. Takva praksa upućuje da se kvalitet i trud ne vrednuje na način na koji bi trebalo.

Dobijate li često istraživanja s manjkavim informacijama? Šta se dešava kada članak dođe na vašu adresu, ko ga recenzira?

Procjene

Procesuiranje pristiglih radova u BJBMS prolazi kroz više faza.

U prvoj fazi urednički proces započinje zaprimanjem rada elektronskim putem (e-mail) nakon čega glavni urednik sa svojim saradnicima pogleda radove koji su poslani od strane autora uz obrazloženje zašto bi željeli da se rad štampa u BJBMS. Tako se načini prva evaluacija u smislu provjere, postojanja svih neophodnih dijelova manuskripta, evaluacije sažetka, metodologije te eventualnih etičkih primjedbi za navedenu metodologiju. Vrlo često ukoliko je rad metodološki i prezentacijski zadovoljava kriterije za prosljeđivanje u dalju proceduru, a postoji etička komponenta, od autora se traži da dostave odobrenje nadležnog etičkog komiteta prije slanja rada u dalju proceduru. Dalje u prvoj fazi evaluacije se procjenjuje valjanost odabranih statističkih metoda, načina prezentiranja rezultata te starost citiranih referenci.

Ukoliko uređivački odbor BJBMS procijeni da rad zadovoljava metodologiju pisanja naučnoistraživačkog rada, onda se određuju recenzenti i slijedi anonimno slanje rada prema recenzentu. Da bi spriječili i umanjili mogućnosti pristrasnosti recenzenata, odabir recenzenta je uvijek isključivo van regionalnog prostora sa kojeg rad dolazi i u pravilu recenzent može biti samo doktor nauka. Nakon pozitivne recenzije rad prolazi fazu tehničkog uređivanja gdje se vrši provjera citiranih referenci.

Pronalaženje recenzenta koji su voljni da recenziraju rad bez ikakve finansijske nadoknade uz činjenicu da uređivačka politika BJBMS podrazumijeva slanje rada isključivo recenzetima čija je naučnoistraživačka oblast iz uske oblasti iz koje je rad poslat je vrlo zahtjevan i mukotrpan posao. S toga je prva faza evaluacije radova najkritičnija, odnosno vrlo je bitno procijeniti koji radovi zadovoljavaju kriterije da bi uopšte bili poslani recenzentu na pregled. U ovoj fazi i najveći broj radova ne zadovolji kriterije i nikada ne bude poslan na recenziju.

Odbijanje

Drugo, odabir recenzenata koji nisu iz regionalnog područja iz kojeg rad dolazi sa ciljem eliminacije pristrasnosti, te mogućeg uticaja na sam proces recenzije također smatramo jednim od bitnih momenata u odabiru kvalitetnih radova za publikaciju. Iako uređivačka politika mnogih znanstvenih žurnala jeste da glavni urednik časopisa može prihvatiti rad za objavu bez obzira na preporuku recenzenata, to nikada nije bio slučaj u uredništvu BJBMS. Smatramo da je odluka recenzenta finalna, te se nije dogodilo da smo zaprimili negativnu recenziju, a rad ipak bio objavljen. Mada smo imali slučajeva kada je rad prošao recenziju, a da je uredništvo u nekoj od narednih faza uočilo materijalne greške i onda je takav rad bio odbijen.

Koliku naknadu BJBSM traži za objavljivanje znanstvenih članaka?
Naknade za objavljivanje članka su tek tolike da obezbijede kvartalno izdavanje časopisa.

Na koji način se časopis finansira?
Časopis se finansira isključivo iz članarina autora.

Hvala vam na izdvojenom vremenu i želimo vam sreću u budućem radu.