Umrla prof. Emina Pandžo- Hasanbegović, kćerka pisca Šukrije Pandže

Na haremu Grlića Brdo u Sarajevu danas će biti obavljena dženaza-namaz profesorici Emini Pandžo-Hasanbegović, kćerki poznatog bosanskohercegovačkog pisca Šukrije Pandže (1910-1984).

Profesorica Emina preminula je u četvrtak, 25. marta, u 78. godini života.

Brojna djela

Iza nje ostaju sin Adnan, unuka Adna s majkom Mirnom, sestra Šemsa, zet Dragan i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

Također, iza nje ostaju generacije učenika sarajevskih gimnazija koje je podučavala, obavljajući, istovremeno, odgovorne dužnosti u školstvu, a posljednjih godina i kroz društvo prijatelja Grada Sarajeva. Društvo osnovano 2006. i njeguje ljubav prema Sarajevu, te pokušava kroz najrazličitije teme biti korektiv vlasti, kako bi ovaj grad imao status i ugled kakav zaslužuje.

Njezini učenici prisjećaju se ponosom prof. Emine, pamteći njezine riječi utjehe u ratnim godinama kada je
imala običaj kazati "da će sve ovo jednom proći".

Nažalost, nije dočekala kraj još jednog teškog izazova s kojim su se suočili Sarajevo, Bosna i Hercegovina i cijeli svijet.

Emina Pandžo Hasanbegović bila je i predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja BiH, a u poratnim godinama je djelovala i u Ministarstvu za obrazovanje BiH.

Nerijetko je u javnosti govorila o književnosti sa posebnim osvrtom na dječju književnostu Bosni i Hercegovini, u čijoj historiji njezin otac Šukrija ima istaknuto mjesto.

Podsjetimo, književnik Šukrija Pandžo rođen 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika. Bio je bosanskohercegovački književnik.

Osnovno školovanje je završio u rodnom mjestu, učiteljsku školu u Mostaru, a književnost i francuski jezik studirao je na Višoj pedagoškoj školi u Beogradu, te ga završava 1940. godine. Kao učitelj, potom kao nastavnik, radio je u raznim seoskim školama.

Po dolasku u Sarajevo također je najprije radio kao nastavnik. Negdje 1948. godine postao je urednik u Kulturnoj redakciji Radio - Sarajevo. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče" i "Udruženja književnika BiH".

Samo još kosovi zvižduću

Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu u znak priznanja za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna Josip Broz dodjeljuje mu Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

Umro je 1984. godine u Sarajevu.

Djela: Pjesme (Svjetlost - Sarajevo, 1952.), Razgovori - Pjesme za djecu (Narodna prosvjeta - Sarajevo, 1954.), Ljudi smo - Pripovijetke (Džepna knjiga - Sarajevo, 1958.), Samo još kosovi zvižduću - Priče za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 1961.), Bliže su postale zvijezde - Pjesme za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 1965.), Iznad gore vjetri zbore - Pjesme za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 1968.), Poezija - Izbor iz poezije (Veselin Masleša - Sarajevo, 1973.), Zeleni strah - Priče za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 1975.), Na kraju puta - Pripovijetke (Svjetlost - Sarajevo, 1979.), Dobro mi došli - Pjesme za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 1980.), List na puti - Pjesme za djecu (Svjetlost - Sarajevo, 2000.).