Preminuo istaknuti profesor Galib Šljivo

Istaknuti profesor i član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Galib Šljivo preminuo je u subotu u Orašju u 89. godini života.

Dženaza će se obaviti u ponedjeljak 2. maja 2022. godine u haremu džamije u Orašju u 15 sati, saopćeno je iz VKBI.

Profesor Šljivo rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opština Rogatica u rudarskoj porodici Muhameda Šljive i domaćice Šerife rođ. Alić. Do nenavršene pete godine, živio je u Brčigovu u krugu porodice koju je, radeći u rudniku Kukavice izdržavao njegov otac Muhamed-Hamed Šljivo koji je nastradao u rudniku, a iza sebe ostavio nezbrinutu porodicu sa majkom Šerifom i dvije godine mlađim bratom Mustafom-Mujom Šljivom. U takvim, nesigurnim izvorima prihoda, majka je poslije smrti muža odlučila da se preuda, a prije udaje, jedino rješenje je našla da starijeg sina smjesti u Vakufski dom u Sarajevu.

Trending

Shamso 69 iz Brkova: Bilo je gadno biti Hercegovac u Zagrebu. Muzičari su populisti kao političari

Po prijemu u Vakufski dom, počeo je školovanje. Redovno školovanje: osnovnu školu, prvi razred građanske škole, nižu gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Sarajevu 1950. godine. Završivši učiteljsku školu, 30. juna 1950. godine, i sa nepunih 17 godina života, počeo je raditi kao učitelj u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. U tom vremenu završio je vanredno studije istorije i geografije na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu. Od 1. aprila 1977. godine stalno je zaposlen na Pedagoškoj akademiji u Banjoj Luci. Na istom fakultetu je upisao postdiplomske studije na Katedri za Opštu istoriju novog vijeka, te je za nepune tri godine položio prijemni ispit i svih osam ispita i odbranio magistarski rad Klek i Sutorina, 15. maja 1972. godine.

Pošto je položio sve ispite i odbranio magistarski rad dobio je akademski stepen magistra filozofskih nauka. Doktorsku tezu „Odnos Austrije prema pokretima u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka“ odbranio je 15. januara 1975. i stekao akademski stepen doktora istorijskih nauka.

Uporedo sa pedagoškim radom, dr. Galib Šljivo je radio na naučnoistraživačkim projektima. Objavio je 21 naučnu monografiju, od kojih se neke smatraju najobimnijim i najkvalitetnijim, te se tim svrstao u najznačajnije bosanskohercegovačke i bošnjačke historičare XX i XXI stoljeća.

Poslije objavljenih Šljivinih historijskih monografija ne može se reći da je historija Bosne i Hercegovine u zadnjih sto godina osmanske države nepoznata, odnosno da je Bosna i Hercegovina tamni vilajet.

Za svoj rad je više puta nagrađivan i odlikovan. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 31. decembra 1973. godine. Za djelo Bosna i Hercegovina 1813.-1826. dodijeljena mu je 17. aprila 1986. godine Nagrada Veselin Masleša u 1986. godini kao društveno priznanje za radove u oblasti istorijskih nauka. Dobitnik je Plakete Vijeća Kongresa bošnjačkih inteletualaca. Za doprinos poznavanju historije Bosne i Hercegovine bio je još godine 1990., predložen za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U referatu za taj prijedlog kratko su prikazane samo neke od rasprava i studija dr. Šljive.

Sasvim sigurno za profesora Galiba Šljivu može se reći da je neponovljiva istraživačka ličnost u savremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji. I poslije penzionisanja, još je više tragao za podacima za svoje monografije.

Kad se njegovi radovi sagledaju u cjelini, nema nikakve sumnje u to da su, svi, bez izuzetka, urađeni na historijskim izvorima prvog reda – i tako predstavljaju veliki doprinos historiji Bosne i Hercegovine, historiji balkanskih država i historiji Evrope.

Ono po čemu se posebno isticao jesu rezultati u nauci. Napisavši, i objavivši 21 monografiju, počevši od završetka Banjalučke bitke 1737., pa do austrougarske okupacije uspostavio je pregled historije Bosne i Hercegovine. Na osnovu objavljenih oskudnih radova o Bosni i Hercegovini, u naučnim krugovima je bilo uvriježeno mišljenje da o prilikama u Bosni i Hercegovini u XIX soljeću nema dovoljno historijskih izvora prvog reda. Ali, pokazalo se suprotno: baš o Bosni i Hercegovini u posljednjem stoljeću osmanske uprave ima sasvim dovoljno podataka.

U savremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji Šljivo je zauzeo posebno i istaknuto mjesto jer je sa izuzetnom trudoljubivošću i strpljenjem, ostvario veliki istraživački poduhvat, obrazovao svoj naučni lik na rijetko vjerodostojan način. Druga prednost njegova rada nesumnjivo je u tome što on historiju Bosne i Hercegovine nikad ne istražuje i ne prikazuje izdvojeno od ostalih zemalja jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa uopšte.

Poslednje godine života profesor doktor Galib Šljivo proveo je u Orašju.