Tija Memišević: Nevladinim organizacijama fali hrabrosti

Izmjene formulara za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini predstavljaju jedan od najvećih uspjeha nevladinog sektora u ovoj zemlji. Tromjesečni napori Inicijative za slobodu izjašanjavanja, koja okuplja više nevladinih organizacija i nekoliko stotina pojedinaca, rezultirali su ukidanjem diskriminacije iz prethodne popisnice koja nije osiguravala slobode izjašnjavanja.

Građanska inicijativa uspješna, promijenjen formular za popis

„Ja se također nadam – pošto znamo kakva je situacija u BiH i znamo da dosad mnoge NVO aktivnosti nisu donosile rezultate – da će ovaj uspjeh motivirati i druge organizacije u nevladinom sektoru da se angažuju više, da se priključuju inicijativama i da istrajavaju u zahtjevima koje su u početku postavili.“

O ovoj pobjedi, izuzetno velikoj za građansku inicijativu u zemlji, razgovarali smo s Tijom Memišević. Ona ispred Inicijative za slobodu izjašnjavanja za portal Radiosarajevo.ba govori o značaju ove pobjede, ali i o problemima unutar nevladinog sektora u BiH, te o pitanjima na temu popisa koja i dalje ostaju neriješena...

„Mi smo, kao Inicijativa za slobodu izjašnjavanja, jako zadovoljni dosad postignutim rezultatima. Treba naglasiti da ovo nije idealno rješenje, nije rješenje koje smo zahtijevali od početka naših aktivnosti, ali se u velikoj mjeri približava našim zahtjevima. Ovi rezultati pokazuju da pravo i koordinirano djelovanje nevladinog sektora zaista može donijeti rezultate.“

Dosad je bilo previše kalkulacija

Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Čini se da se nevladin sektor ponekad povuče pred politikom u BiH. Politička situacija nije išla u prilog Inicijativi jer je bilo riječi o popisu - veoma osjetljivom pitanju u našoj zemlji. Ipak, dobrim dijelom ste uspjeli provesti svoje zahtjeve. U čemu je trik?

Memišević: Istrajati je jako važno. Ono što ja vidim kao problem u NVO sektoru – i sad govorim generalno – jeste da naiđem ponekad na to da se kaže kako 'mi ne trebali zahtijevati to ili to jer u toj situaciji to nije politički moguće'. Ne smatram da je to ispravno jer uloga nevladinog sektora nije da uvažava političke situacije u BiH. Uloga nevladinog sektora je da stoji iza određenih standarda i principa i da mijenja tu političku situaciju ako ona nije odgovarajuća ili ako je loša. Cijenim kako je neophodno da postoji određeni set vrijednosti i da nevladin sektor bude njihov zagovarač i da istraje na tome bez kompromisa. To je jedini način da se postignu rezultati.

Nažalost, dosad je bilo previše kalkulacija: kao da u mnogim situacijama nije bilo dovoljno hrabrosti da se istraje na određenim zahtjevima, od rata pa do danas. Ali, evo, ovo što je Inicijativa postigla pokazuje da je ispravnim načinom i onako kako bi trebalo da djeluje nevladin sektor moguće postići rezultate. I to u relativnom kratkom roku.

Radiosarajevo.ba: Bila su tri ključna pitanja koje je Inicijativa ocijenila spornim: sva tri su izmijenjena. Kažete da rješenje nije idealno?

Edukacija popisivača - esencijalna

„Kod jezika, što je također bitno, mogu se upisati više od dvije opcije. Znamo koliko je definicija maternjeg jezika ovdje sporna, koliko je to subjektivna kategorija i koliko imamo slučajeva ljudi koji smtraju da imaju nekoliko maternjih jezika. Tako da je u velikoj mjeri postignut dobar rezultat, ali sada je jako važno da građani budu informisani o svim mogućnostima koje im se nude. Ja se nadam da će se sve relevantne informacije pružiti kroz kampanje nevladinog sektora i Agencije za statistiku BiH.“

Memišević: Nije idealno, ali je daleko bolje od prvobitnog prijedloga. Onako postavljena popisnica je značajno ograničavala mogućnost građana da se izjasne onako kako oni žele. Zapravo ih je usmjeravala na, da tako kažem, tri određena identiteta i ostavljala marginalan prostor za dodatno izjašnjavanje, odnosno za iznošenje identiteta koji nije jedan od tri dominantna. Pri čemu se nije ostavilo ni dovoljno prostora da unesu više opcija. Sada imamo otvorenu liniju, nalazi se prva, kod sva tri sporna pitanja – velika otvorena linija, popisivač obavezan da upiše sve što popisivani građanin kaže. To omogućava da se npr. kod pitanja o etničkom i nacionalnom identitetu građanin izjasni i kao Bosanac i kao Rom. Popisivač mora upisati obje opcije.

Radiosarajevo.ba: Zbog osjetljivosti određenih pitanja, edukacija popisivača mogla bi biti esencijalna. Da li će nevladin sektor imati udjela u njihovom treningu?

Memišević: Mi sad gledamo koje su mogućnosti u učešću promatranja probnog popisa (15-29. oktobar 2012), ali i pravog popisa (1-15. april 2013) za komunikaciju i za neku vrstu učešća u treningu posmatrača. Tražimo i koje su zakonske mogućnosti – u svakom slučaju nastojat ćemo da budemo prisutni, želimo da budemo sigurni da će se sve odvijati korektno i na terenu i kasnije, kada je u pitanju korištenje, oprema i čuvanje podataka itd.

Radiosarajevo.ba: Među problematičnijim propisima bio je i onaj da će popisivač raditi u mjestu iz kojeg dolazi. Postavilo se pitanje koliko neko, kad je riječ o osjetljivim pitanjima, može biti otvoren pred komšijom. Ova opcija i dalje ostaje?

Memišević: Da. To i dalje ostaje kao rješenje i mi jesmo bili zabrinuti oko toga. Međutim, s jedne strane možemo shvatiti zašto se došlo do tog izbora. Jedno od obrazloženja jeste ‘poznavanje terena’, što jeste relevantno, jer mi uglavnom gledamo iz perspektive urbanog stanovništva, a u BiH je jako puno ruralnih područja. Koliko god bizarno zvučalo, potrebno je poznavati i lokacije minskih polja i sl, jer će mnogo popisivača odlaziti u veoma zabačene krajeve. U svakom slučaju, mi ćemo još pažnje posvetiti toj temi, da vidimo koliko se tu mogu minimizirati zloupotrebe, tj. da privatnost popisivanih građana bude maksimalno zaštićena.

Problem koji ostaje...

Radiosarajevo.ba: Kao još jedno ne tako dobro rješenje bilo je i ono da će ukućani moći odgovarati u vaše ime ukoliko niste kući...

Memišević: To i dalje ostaje problem. No, jedno od rješenja koje se nudi – iako smatramo da ni ono nije potpuno i nije sasvim dobro – jeste da se vi, ako ne želite da drugi ukućanin odgovara u vaše prijavite u popisivačku komisiju i dogovorite s njima u kojem vremenu da dođete da se popišete. Međutim, i to ostavlja prostor za zloupotrebe. Svakako, i po ovom pitanju ćemo pratiti razvoj situacije i vidjeti da li su moguća rješenja koja bi te zloupotrebe eliminirala.

Radiosarajevo.ba: Inicijativa ostaje duboko involvirana u cijeli proces?

Memišević: Apsolutno. Popis ćemo ispratiti, i probni i glavni, i jedan od naših prioritetnih monitoringa bit će prikupljeni podaci, tj, zaštita, pohrana i, konačno, upotreba. Jer, pojavljuje se dosta tih tehničkih, a spornih pitanja o kojima čovjek u prvom momentu ni ne razmišlja. Ono što bih htjela dodati jeste da mi, kao nevladin sektor, smatramo da je jako važno to da podržimo struku: naravno da struka i stručnjaci nisu bili problem, problem je ovdje, zapravo, političke strukture. Također, nama je ovdje od velikog značaj bio stav Evropske unije i drugih evropskih institucija. To partnerstvo bilo je posebno značajno. I treba još podvući da je nevladin sektor, bar kad je riječ o našoj inicijativi, jako ohrabren izmjenama koje su se dogodile. To je potvrda da će se, pojave li se, i drugi problemi biti uspješno, kompromisom riješeni.