Sve što ste željeli znati o sarajevskim vrtićima

Od kraja marta 2012. na čelu Javne ustanove 'Djeca Sarajeva' nalazi se Mirjana Jovanović Halilović. Na mjesto direktorice došla je nakon desetogodišnjeg iskustva u prosvjeti, od čega je posljednjih osam godina provela u Srednjoj medicinskoj školi kao profesor zdravstvene psihologije i etike, te kao rukovodilac psihološko-pedagoške službe. Majka je jednogodišnje djevojčice, koja će se uskoro pridružiti hiljadama sarajevskih mališana koji svakodnevno pohađaju jedan od 28 vrtića koji pripadaju Javnoj ustanovi.

Gospođa Jovanović - Halilović se dolaskom na čelo ustanove suočila sa nizom problema - od kojih su najalarmantniji oni infrastrukturne prirode, od kojih zavisi sigurnost i zdravlje djece, te kadrovski, s obzirom na nedostatak najmanje 10 odgajatelja.  

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović

RadioSarajevo: Šta vas je motivisalo da se prijavite na konkurs za direktora JU Djeca Sarajeva?
Jovanović - Halilović:  Priznajem i ja sam bila jedna od onih koji su gajili predrasude prema ovoj ustanovi, bila sam  isuviše kritički raspoložena. Rođena sam u ovom gradu i želim ga vidjeti boljim. Majka sam, želim najbolje za svu djecu koja rastu u ovom gradu. Predala sam dokumente, ali nisam ni pomišljala da ću baš ja biti izabrana. Nisam nikoga imala u  Ustanovi, ne poznajem nikoga u njoj i kao takva "neutralna" sam im se svidjela pa su me i izabrali.  Sigurno je da plata nije bila moj motiv... (smijeh). Došla sam iz jednog prijateljskog  i radnog kolektiva i imala priliku učiti od kvalitetnih rukovodioca.

RadioSarajevo:  Po podacima UNICEF-a, u BiH je predškolskim odgojem obuhvaćeno samo 8 do 12% djece - zašto je to tako?
Jovanović - Halilović: U našem društvu još uvijek postoje predrasude spram vrtića. Treba raditi na podizanju svijesti roditelja da, bez obzira da li imaju mogućnost čuvanja djeteta negdje drugo, ono ipak treba ići u vrtić zbog svih prednosti koje to donosi razvoju djeteta. Predškolski odgoj je period kada se stvaraju temelji buduće mlade osobe, kasnije čovjeka. Vrtić  bi trebao biti nadogradnja i nadopuna porodičnog odgoja. Mnogima je i cijena možda prepreka, no za neke kategorije postoje subvencije.

U sarajevskim javnim vrtićima rade 194 odgajateljice i 2 odgajatelja

Upravo da bi se postigao pozitivan efekat predškolskog odgoja i  obrazovanja, napravljen  je Obavezni program za djecu u godini pred polazak u školu, koji bi se, po mom mišljenju, trebao proširiti. Smatram da nije dovoljno da dijete sedmično provede dva sata u ustanovi i na taj način stekne navike socijalizacije. A i ovaj program je još u fazi razvoja tako da vjerujem da će se i on ojačati.

RadioSarajevo: Vaš dolazak na čelo ustanove  koincidirao je sa velikim snijegom nakon kojeg su kulminirali infrastrukturni problemi u nekim od zgrada vrtića. U startu ste se morali uhvatiti u koštac sa tim?    
Jovanović - Halilović:  Kad sam došla na ovaj posao, obišla sam vrtiće i tada je već bilo evidentno da prokišnjava krov u vrtiću "Kekec" (ul. Ferde Hauptmana), a rekli su mi da je tako godinama unatrag i da niko nije uočio da bi to moglo biti alarmantno. Shvatila sam da se situacija mora hitno riješiti i već 18. aprila sam poslala pismo resornom ministru gosp. Fahrudinu Oručeviću i načelniku Općine Novo Sarajevo Nedžadu Koldži. U isto vrijeme sam zatražila da se jedan broj djece premjesti  u druge prostorije, te da se soba u kojoj je stanje bilo najalarmantnije odmah zatvori, a struja isključi. S obzirom da su padale i dalje velike kiše, svu smo djecu morali premjestiti u vrtiće Dunje i Rosica. Djeca su još uvijek u ovim alternativnim vrtićima. Vrlo brzo su prikupljena sva  sredstva za adaptaciju vrtića (100.000km), i sada je kompletan projekat u rukama Zavoda za izgradnju. Prema informacijama kojima trenutno raspolažem sama adaptacija bi trebala početi u naredne dvije sedmice. Želja nam je da oko 150 mališana početak nove školske godine  (01.septembar) dočeka u novom adapritanom vrtiću.

Jedan od problema u ovoj ustanovi je da trenutno ni jedno dijete u vrtiću nije osigurano. Bila sam zaprepaštena kada sam to saznala, a to je posljedica neriješenog problema od prije nekoliko godina. Sva djeca su, naime, bila osigurana preko jedne osiguravajuće kuće.  Tada su neki roditelji postavili pitanje na osnovu čega je izabrana ta osiguravajuća kuća, a ne neka druga i sa osiguranjem se prekinulo. Ja sam, došavši u ustanovu, naišla na takvo stanje i istog trenutka predsjednici Vijeća roditelja predložila da na narednom sastanku razriješe tu situaciju. Osiguranje djece je u svakoj kući 5 KM po djetetu, a neka Vijeće roditelja izabere kuću. U svakom slučaju, od septembra ćemo ponovo krenuti sa osiguravanjem sve djece u vrtićima.

Nadalje, za četiri mjeseca koliko sam tu, uspjeli smo napraviti i neke male pomake. Gradska uprava nam je sa 10.000 KM sanirala krov u vrtiću "Skenderija".  Općina Centar je odobrila da se u sklopu obnove Šetnice Maka Dizdara obnovi i sanira prilaz i dvorište vrtića "Makovi".  Projekat je vrijedan oko 15.000 km.

Vrtić "Biseri"u Starom Gradu je već mjesec i pol zatvoren i urađen je kompletan projekat utopljavanja u iznosu od 80.000 KM i zajedno ga finansiraju Ministarstvo prostornog uređenja FBiH s 50.000 i Općina Stari Grad s 30.000 KM.  Tom prilikom zamijenit će se i parket u vrtiću, za šta su novac prikupili sami roditelji, a naša ustanova je dala jedan dio.  Od septembra će oko 80 mališana imati zaista poboljšane uslove rada u ovom vrtiću.

Općina Novo Sarajevo izdvojila je 20.000 KM za pomoć djelimičnoj rekonstrukciji vrtića Kekec, s tim da imamo usmeno obećanje da će nam pomoći u saniranju ograda u vrtićima Zvončić i Aprilski cvjetovi.

Općina Novi Grad je do sada najviše pomagala jer su najbrojnija općina i imaju najveći budžet. Ove godine su odvojili 70.000 KM - što šta se tu ima raditi , ali poučeni iskustvom Kekeca, taj novac ćemo najprije utrošiti na saniranje dva ravna krova - vrtić "Lastavica" u Gradačačkoj ulici i vrtić "Labudovi" u Švrakinom selu.

RadioSarajevo: Roditelji su napravili listu infrastruktrurnih potreba za sve vrtiće, koja je ogromna - gdje sve postoje potencijalni fondovi.
Jovanović-Halilović: Općine  nam do sada i najviše izlaze u susret. Vrtići bi po nekim odredbama i trebali pripadati općinama, no još uvijek  pripadaju Kantonu.  Čelni ljudi u općinama su jasni -  kada budemo preuzeli nadležnost nad vrtićima, oni će za dvije godine biti kao hoteli sa pet zvjezdica, kažu.
Lista infrastrukturnih potreba je ogromna, ali ja ću je poslati svima, pa ćemo probleme rješavati malo pomalo.

Gotovo svakom vrtiću nedostaje vanjski mobilijar (klackalice, ljuljačke,tobogani), kao i unutrašnji. Međutim, moram reći da  se u nekim vrtićima to nebrojeno puta do sada i stavljalo, ali se stalno uništava. Mi nemamo video nadzor ni noćne čuvare, a noćnim posjetiteljima vrtićkih dvorišta najmanje je stalo do djece. Kako postavimo, tako preskoče ogradu i unište mobilijare. Tome ne možemo stati ukraj. Obraćali smo se i Policijskim upravama te očekujemo i njihovo pravovremeno reagovanje i pomoć. 
Mislim da više nije pitanje da li će nam se, nego nama se treba i mora pomoći.
Moram istaći da sam odražala par sastanaka sa Ministrom obrazovanja, nauke i mladih KS prof.dr. Fahrudinom Oručevićem i njegovim suradnicima. Sa svim našim problemima oni su upoznati, mada su za većinu i znali. I oni, zaista, žele pomoći unapređenju predškolskog odgoja i obrazovanja. Zašto ne bismo zajedno gradili viziju koja će objediniti potrebe djece, roditelja, uposlenika i osnivača. Svi zajedno bi trebali odlučno raditi na tome.

RadioSarajevo: Velike revizije u pogledu prehrambenih normi rezultat su nedavnog istraživanja urađenog po vrtićima. I to je jedna od reformi koju ćete sprovesti, u suradnji sa Vijećem roditelja?
Jovanović-Halilović: Magistrica Selma Gičević je na osnovu istraživanja koje je uradila, sačinila preporuke. Oformljen je stručni tim, a trenutno se radi na izradi jelovnika i normativa, koje bi trebala usvojiti Vlada KS. Ako bi to sve bilo kako smo planirali, od januara, tj. nove budžetske godine počeo bi se primjenjivati novi pravilnik o ishrani. Nedavno smo bili na sastanku u Gradskoj upravi sa kojima pokušavamo pronaći zajedničke crte sa njihovim projektom  "Sarajevo - zdrav grad", tako da nas i oni u ovom projektu podržavaju.

Jogurt do sada nije nikada bio u jelovniku, sada ćemo ga imati. Izbacujemo mlijeko u prahu a ubacujemo svježe mlijeko. Povrće smo i do sada imali, ali će ga biti više, kao i voća i žitarica. Integralni hljeb davat će se djeci umjesto bijelog. 

Djeca će dobiti jedan obrok više, postojeće namirnice će se zamijeniti drugima. Npr. Jogurt do sada nije nikada bio u jelovniku, sada ćemo ga imati. Izbacujemo mlijeko u prahu a ubacujemo svježe mlijeko. Povrće smo i do sada imali, ali će ga biti više, kao i voća i žitarica. Integralni hljeb davat će se djeci umjesto bijelog. Sokovi na razmućivanje izbačeni su onog dana kad sam došla, a umjesto njih djeca piju vodu. Izbacuje se karamelizirano mlijeko, ostaje planinski čaj.  Vrlo rado bismo već odmah prekrižili salame i paštete (jer ih djeca ne trebaju jesti), ali firme sa kojima imamo potpisane ugovore ne mogu ništa drugo isporučiti, a tender je zaključen, tako da ćemo to mijenjati u hodu. Po svemu sudeći, ovo će možda ipak i iziskivati korekciju cijene vrtića. Cijena se od 1997. godine nije promijenila, što je definitivno nerealno.

RadioSarajevo: U okviru primarnog programa, djeca u vrtićima imaju priliku sudjelovati i u dodatnim aktivnostima - od kojih se neke plaćaju a neke ne. Kako je regulirana ta oblast?
Jovanović-Halilović: Od dodatnih aktivnosti do sada smo imali engleski, njemački i francuski jezik, ples i vjersku poduku. Za sve što radimo moramo imati saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, pa je tako i sa ovom oblašću. Ples i vjeronauka se odvijaju gotovo u svim vrtićima, a strani jezici su raspoređeni po različitim vrtićima.  Od toga  Francuski jezik roditelji ne plaćaju,  obzirom da ga realizira Francuska ambasada u Sarajevu u saradnji sa Francuskim institutom.

Engleski jezik su do sada predavali odgajatelji, njemački predavači iz Goethe instituta, dok ples realizira deset godina plesna škola Astorija. Od januara ćemo na tom polju uvesti neke izmjene, a roditeljima i djeci, s obzirom da oni to finansiraju, ponuditi više mogućnosti. Otvorit ćemo poziv za sve plesne škole (koje imaju saglasnost), da unaprijed vidimo njihove programe, da znamo šta je to što će djeca naučiti. Naći ćemo modus da to bude organiziranije i transparentnije, da djeca odu kući sa nekim znanjem.

Uz ovo se za djecu sa područja općine Centar organizira  i Sportsko-animacijski program četiri puta sedmično u FIS-u. U ovaj projekat je uključeno 9 vrtića sa područja Općine Centar. To finansira općina i, na žalost, jedna tako divna  i korisna aktivnost ne odvija se u drugim općinama.

RadioSarajevo: S obzirom da se nastava vjeronauke finansira iz budžeta, postoji li naznaka da će se realizirati inicijativa roditelja da sami odluče koju od ovih dodatnih aktivnosti žele da njihovo dijete pohađa besplatno?
Jovanović-Halilović:  Znam da javnost najviše zanima i kopka ovo pitanje, što je za mene potpuno očekivano. O tome se, čini mi se, najviše i pisalo.  Svaku želju i inicijativu roditelja ću sasvim sigurno prenijeti onima koji odlučuju zajedno sa nama o našem Programu rada.  Pa roditelji zajedno sa nama trebaju kreirati Programe. Međutim nikada ni jedna odluka ne može zadovoljiti sve. Trudit ću se da barem većina bude zadovoljna.

Svaku želju i inicijativu roditelja ću sasvim sigurno prenijeti onima koji odlučuju zajedno sa nama o našem Programu rada.  Pa roditelji zajedno sa nama trebaju kreirati Programe.

RadioSarajevo:  Kako teče vaša saradnja sa roditeljima?
Jovanović-Halilović: Moram reći da sam na ovo mjesto došla zato što su me roditelji izabrali, imala sam njihove glasove u Upravnom odboru. Tim više imam i veću obavezu da opravdam njihovo povjerenje. Mi želimo roditelje kao partnere u odgojno-obrazovnom procesu. Imamo, za sada, perfektnu saradnju sa Vijećem roditelja - to više nije formalno tijelo, već vrlo aktivna  grupa ljudi koji su dobrovoljno pristali da odvoje više sati  mjesečno i čije su namjere sveopći boljitak djece. Postoji velik broj roditelja koji podržavaju naš rad, koji nam daju konstruktivne kritike i nastoje pomoći. A ima i onih koji iz ne znam kojih razloga naprave čitavu pometnju,  a to je najčešće na štetu djece.

Veliki problem su i "neodgovorni" roditelji koji  u vrtiće dovode bolesnu djecu.  Iako u pravilniku striktno piše da je to nedozvoljeno,  vjerovatno nemaju koga da im pričuva  dijete, pa  takvu djecu dovedu među ostale i tako cijelu grupu izlažu opasnosti. Pravilo je da  ukoliko je dijete odsutno više od 5 dana zbog bolesti, prilikom sljedećeg dolaska u vrtić  mora donijeti ljekarsko uvjerenje. Tako da smo ponovili i ponovno upoznali sve roditelje da vode računa o tome.

RadioSarajevo: Ko su žene i muškarci koji, zapravo, rade sa našom djecom?
Jovanović - Halilović:  Oni iz ničega prave čudo. Vrijedno rade, i bez velikih materijalnih ulaganja postižu fantastične rezultate. Djeca ih vole, roditelji ih čak i "štite".  Vidim da ljudi, prateći medije, čitajući forume, gaje brojne predrasude prema JU "Djeca Sarajeva", ali što se tiče rada odgajatelja, to je naš najveći kapital.  Predrasude koje smo imali prema vrtićima rezultat su višegodišnjeg fokusa medija na samo jedan aspekt rada - Djeda mraz i vjeronauka.  Pri tom su se izvan pogleda javnosti gomilali veoma ozbiljni problemi - infrastruktura kao jedan od najvećih, kvalitet ishrane i ograničeni kapaciteti kada je broj odgajatelja u pitanju.

Jovanović - Halilović: Dobijam stalna pitanja zašto se ne otvore novi vrtići - prvenstveno zato što nemamo dovoljan broj ljudi niti vlastitih sredstava za proširenje kapaciteta. Ova ustanova je limitirana brojem 298, od čega je 163 odgajatelja i 17 medicinskih sestara, dakle 196 ljudi čini odgojno obrazovni kadar. Toliko ljudi trenutno radi u vrtićima i toliko možemo sebi priuštiti, pod uvjetom da svi uposlenici mogu dobiti i svoje plaće.  Samo prije godinu dana ovdje je bilo uposleno 340 ljudi, od kojih je preko 40 ostalo bez posla. Imamo 28 vrtića i 5000 djece.  Naša je urgentna potreba da dobijemo još najmanje 19 ljudi, od čega je 10 odgajatelja, mada je stvarna potreba mnogo veća. Ti ljudi nam trebaju da bi se odgojno-obrazovni rad mogao normalno odvijati, da bi svaki vrtić imao stalne odgajateljice. Ovako imamo jedan broj odgajateljica koje se 'rotiraju' po vrtićima, pa se dešava da djeca svake sedmice na vratima ugledaju drugu ženu. Ovim su nezadovoljni i djeca i roditelji i uposleni. Mi smo mahom ženski kolektiv (imamo sam dva odgajatelja), a i stariji po godinama, pa su stoga česta i bolovanja. A vjerovali ili ne nema zamjene za bolovanje.

Nemamo ni psihologa, logopeda (a u vrtiću "Dunje" imamo potpuno opremljen logopedski kabinet), defektologa, pedijatra.  Pa zar  jedna predškolska ustanova u koju je upisano 5000 djece ne zaslužuje i nema potrebu za ovim kadrom. Ne tražimo za našu djecu ništa previše, samo ono što zaslužuju.

Imamo 28 vrtića i 5000 djece.  Naša je urgentna potreba da dobijemo još najmanje 19 ljudi, od čega je 10 odgajatelja, mada je stvarna potreba mnogo veća.

Očekujemo da se u narodnom periodu ostvari  i bolja saradnja sa Pedagoškom akademijom i Filozofskim fakultetom, kako bi njihovi studenti svoju praksu realizirali u duljem periodu nego što je to postojećih petnaest dana. Zamislite kada bi studenti Pedagoške akademije imali npr. pola godine prakse. To bi i za nas bila ogromna pomoć.

Jučer je u dnevnim novinama izašao drugi upisni rok gdje roditelji, po prvi put, imaju priliku vidjeti gdje su ostala slobodna mjesta u vrtićima. Konkurs je otvoren do 15.08.2012. 

Jučer je u dnevnim novinama izašao drugi upisni rok gdje roditelji, po prvi put, imaju priliku vidjeti gdje su ostala slobodna mjesta u vrtićima. Konkurs je otvoren do 15.08.2012. Također je izašao konkurs i za Obavezni program i pozivam sve roditelje čija djeca sljedeće godine polaze u škole da upišu, po Zakonu, djecu u ovaj Obavezni program u godini pred polazak u školu. Dešava se da roditelji ne znaju za ove konkurse pa ostaju nezadovoljni zbog činjenice da im dijete nije upisano u vrtić koji su željeli. Sa druge strane, normalno je svugdje u svijetu da postoje liste čekanja na mjesta u vrtićima. Možda dolazi takvo vrijeme i kod nas.