"Što bolji odnosi Bošnjaka i Hrvata njihov su zajednički nacionalni i interes države BiH"

11
Radiosarajevo.ba
"Što bolji odnosi Bošnjaka i Hrvata njihov su zajednički nacionalni i interes države BiH"
Foto: Fena / Sanjin Kodrić

Na teška pitanja nema jednostavnih odgovora, ponajprije o odnosima Hrvata i Bošnjaka koji su svojedobno vezivali zastave, vodili teški rat koji ne umiju završiti. Prof. dr. Sanjin Kodrić predsjednik je Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i redoviti profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

On, u intervjuu za Večernji list, poziva na angažiranje "sve pameti" kako bi se dogodio zaokret.

Profesore, stvara se dojam da su politički, ali i širi odnosi između Hrvata i Bošnjaka danas lošiji nego u godinama odmah nakon rata. To nije normalno!?

Teški trenutci u karijeri: Voditelji izvještavali o tragediji u Zagrebu drhtavim glasom i kroz suze

Teški trenutci u karijeri: Voditelji izvještavali o tragediji u Zagrebu drhtavim glasom i kroz suze

Zoran Milanović opet stao uz Milorada Dodika: Pravi srpski patriota, takvog Srbina želim za susjeda

Zoran Milanović opet stao uz Milorada Dodika: Pravi srpski patriota, takvog Srbina želim za susjeda

Kodrić: Nažalost, bošnjačko-hrvatski odnosi zaista već dugo umnogome su negativno određeni, odnosno loši, i to ne samo u političkoj sferi. Naravno da to nije niti može biti "normalno", kako kažete, već je i neodrživo, odnosno opasno i štetno za oba naroda, dakle, i za Bošnjake i za Hrvate, ali i za BiH. Na ovaj problem gledam trenutačno prvenstveno kao Bošnjak jer smatram da su što bolji bošnjačko-hrvatski odnosi nacionalni interes Bošnjaka kao naroda, ali, jednako tako, bez razlike, i nacionalni interes Hrvata kao naroda, kao i interes BiH kao države.

Dakle, i Bošnjacima i Hrvatima nacionalni interesi u ovom smislu jesu zajednički, a isto je od iznimne važnosti i za državne interese BiH. To brojnim primjerima pokazuje i povijest, kao, uostalom, i naša suvremenost - kad god su Bošnjaci i Hrvati imali dobre međusobne odnose, to je bilo dobro i za jedne i za druge, kao i za BiH, kao zemlju u kojoj stoljećima živimo zajedno (naravno, sa svima drugima), s brojnim međusobnim vezama i uzajamnostima, uvažavajući i poštujući i razlike, koje također objektivno postoje. Zato i nije normalno, niti je dobro i za koga, da bošnjačko-hrvatski odnosi budu takvi kakvi su sada te ih moramo bez odlaganja poboljšavati što je moguće više, svatko sa svoje strane i svi zajedno, tim prije što postoje realne mogućnosti da ti odnosi budu još gori...

Pritom, neadekvatni odnosi među našim narodima jedan su od razloga za ovaj intervju, posebno u smislu moje osobne obveze da dam doprinos tome da naši odnosi budu bolji te da zajednički možemo konačno krenuti dalje i graditi društvo i zemlju u kojoj živimo onako kako treba.

Zašto je to tako, tj. kako objasniti ovako loše odnose i probleme među dvama narodima?

Sramotna izjava Milanovića o genocidu u Srebrenici: "Primam na znanje, ali to nije Kur'an"

Sramotna izjava Milanovića o genocidu u Srebrenici: "Primam na znanje, ali to nije Kur'an"

Kodrić: Odnosi i problemi između Bošnjaka i Hrvata kakve imamo danas nisu jednostavni niti su nastali odjednom - oni su višestruki, stvarali su se dugo i s vremenom su se samo umnožavali, izrastajući u još jedan moguć primjer nesretne bh. "kvadrature kruga".

U ovako složenoj situaciji, potpuno elaboriranje ovog problema tražilo bi znatno više vremena i prostora (malo bi bila ozbiljna znanstvena studija, toliko je taj problem zapetljan i složen), ali najkraće bih rekao da je srž problema, među ostalim, i u svjesnom ili nesvjesnom zanemarivanju objektivne prirode ove zemlje i njezina društva, koje se stoljećima oblikovalo u vrlo kompleksnu i specifičnu društvenu zajednicu, sa svojim osobenim unutarnjim "menadžmentom" sličnosti i razlika, odnosno nužnim unutarnjim balansom, uključujući posebice političku kulturu.

BiH je takva kakva jest - ona je složeno višereligijsko i višenacionalno društvo, odnosno društvo višestrukih identiteta i kultura, a njezina unutarnja složenost, uključujući i njezine imanentne balanse, rezultat je njezine povijesti, pa i njezine geografije u izvjesnom smislu, i nije to postala tek ratom ili Daytonskim mirovnim sporazumom, kako to neki pogrešno misle. Istina, taj bh. "ekvilibrij" do temelja je uzdrmao protekli rat, a taman kada su stvari krenule naprijed, prema normalizaciji odnosa i skladnijoj izgradnji društva, ove pozitivne pomake prekinuli su raznorazni neodgovorni politički potezi.

Bez obzira na to kako se stvari nastojale prikazati, mislim da je ipak u tome suština jer, iz kojega god kuta promatrali, cijeli problem uglavnom počinje od onoga što su u osnovi kratkoročni pojedinačni interesi, odnosno sitni dnevnopolitički "šićar" koji se mahom svodi na puki populizam i zloupotrebu "narodnih masa", narodnih potreba, snova i emocija, gotovo svega što se može zloupotrijebiti za malu pojedinačnu korist, a ogromnu opću štetu. No, pogrešno bi bilo amnestirati u ovom kontekstu i širu društvenu zajednicu, osobito akademsku zajednicu i medije, kao one koji bi trebali biti "društveni um" ili naglašeno odgovorni i savjesni dio društva, a od kojih su neki nerijetko, metaforički govoreći, požar gasili benzinom, tj. ne samo da nisu tražili i nudili stvarna rješenja nego su često i pogoršavali postojeće te stvarali nove probleme.

Tako su se, dakle, naši problemi umnožavali i zapetljavali, postajući svakim danom sve veći, kao gruda snijega, sve dok tenzije nisu narasle do razine kao kad se konopac nategne do granice pucanja. Trebamo raditi da do toga ipak ne dođe.

Kompletan intervju čitajte na ovom LINKU

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije