Dinamarca: Tek kada sam došla u Bosnu razumjela sam neke stvari

Rossana Dinamarca je članica švedskog Parlamenta (Riksdag) još od 2002. godine, a na tu poziciju je izabrana ispred Lijeve stranke. Doselila je iz Čilea u Švedsku još kao dijete. 

Zastupnica Riksdaga je feministkinja i  aktivistkinja. Samohrana je majka dvoje djece, a uz sve to predano se bori za prava djece i žena u švedskom Parlamentu. Ova političarka je ljubiteljica Bosne i Hercegovine, a posebno grada Sarajeva koji je i posjetila turistički prije nekoliko godina.

Dinamarca je neobična političarka, redovno je u prvim redovima prilikom demonstracija u borbi za prava žena, obespravljenih, svega onoga što i zastupa politički u Parlamentu.

Rossana za Radiosarajevo.ba govori o svom političkom angažmanu u slavnom švedskom Riksdagu, te šta je sve postigla kao zastupnica:

„Moj politički aktivizam je počeo u mladosti, a razlog zašto sam postala politički aktivna je to što sam željela da sva djeca imaju pravo da pohađaju školu, da se igraju i osjećaju sigurnim. Bez potrebe da učestvuju u ratu, ubijaju druge ili riskiraju da budu ubijeni. Tome sam zapravo još uvijek posvećena."

Rossana spominje i da je puno toga željela promijeniti tokom svog angažmana  kao zastupnica Parlamenta: "Jedan od mojih ciljeva je bio i da smanjim nejednakost, da reduciram postojeću razliku između bogatih i siromašnih, razliku između muškaraca i žena... Moja stranka je uradila neke promjene vezane za budžet na što sam ponosna, ali mi trebamo strukturne promjene, posebno za ukidanje klasnog društva i patrijarhata.“

Rossana je prije nekoliko godina u Parlamentu otvoreno zastupala javno školstvo, napominjući da je ono kvalitetnije nego privatno. Švedska ima dugogodišnje probleme s državnom školskom politikom, i to otkad je 90-ih otvoren prostor za privatizaciju školstva, kada je privatnim školama omogućeno da koriste poreska sredstva za stvaranje profita.

„Mi imamo sistem koji je zapravo dozvolio da dođe do podjele na dobre i loše škole“, navodi Dinamarca.

Napominje da je Švedska prije imala sistem gdje su razredi bili izmiješani, ističe primjer gdje je kćerka pravnika sjedila je s kćerkom tvorničkog radnika, što više nije slučaj, i to snažno utječe na dječije saznanje o društvu koje ih okružuje:„Istraživanja pokazuju da nije pozitivno da se radi na razdvajanju i nije dobro imati razrede gdje su okupljena talentirana djeca te generacije, ili razrede koji pohađaju djeca koja imaju lošije uvjete i uspjehe. Dinamički efekt miješanih razreda je izgubljen, a to je loše za sve učenike.“

Zastupnica Rossana zna da ljudi s Balkana imaju visoko mišljenje o Švedskoj, te da su posebno oduševljeni uvjetima rada, školstvom, itd.: „Sve zavisi s čim se svi ti uvjeti upoređuju. Švedska stvarno ima odlične radne uvjete u usporedbi s puno drugih zemalja, iako ja mislim da i postojeće stanje može biti puno bolje“.

Bosnu i Hercegovinu je prvi put posjetila prije četiri godine, kada je turistički provela nekoliko dana u Sarajevu. „Kada sam bila u Bosni i Hercegovini, pogodilo me to što se još uvijek vide tragovi rata. Bila sam tamo s prijateljicom Bosankom koja mi je pričala kako je bilo živjeti pod opsadom u Sarajevu i kako je prelazak ulice bio situacija koja je mogla koštati života. Imam prijatelje iz Bosne koji su došli u Švedsku tokom rata i čula sam puno o ratnim strahotama, ali tek kada sam došla tamo, razumjela sam neke stvari.“

Rossana se sjeća jedne stvari koja ju je posebno šokirala, a to je blizina minskih polja samom gradu Sarajevu: „Sarajevo mi je bilo posebno lijepo zbog okolnih planina. Prijatelji su mi pričali o njima i pokazivali jednu od njih, govoreći da se tamo mora paziti kuda hodaš jer još uvijek ima mina. To je za mene bila neka vrsta šokantnog kontrasta, tolika ljepota i onda jedno takvo strašno saznanje.“

Aktivna zastupnica Dinamarca je u Malmou za 1. maj, Međunarodni praznik rada, držala govor o pravima radnika na velikom skupu. Rossana poručuje da ne odustaje u borbi za smanjivanje razlike između bogatih i siromašnih, kao ni razlike između muškaraca i žena.