Prostor su sačuvale mine, a ne ljudi

Da li su gradovi Bosne i Hercegovine lijepi? Imaju li građani pravo da odlučuju o javnom prostoru, i da li to može proizvesti neželjene  efekte? Može li se uspostaviti dijalog između arhitekata i javnosti u cilju optimalnije urbanizacije prostora?

To su neka od pitanja o kojima će se razgovarati na manifestaciji Dani Arhitekture BiH koja je sinoć otvorena u Sarajevu. Gosti programa RadioSarajeva tim povodom bili su Amila Rujanac, jedna od organizatorica Dana arhitekture, te Amir Vuk Zec, poznati bh. arhitekta.  

U situaciji u kojoj mnogi svjesno ili nesvjesno žele poništiti urbanitet grada, Amir Vuk ističe koliko je važno da Dane arhitekture organiziraju sami studenti, bez pomoći fakulteta i zvaničnih institucija. "Studenti su se organizovali da sami sebe obrazuju i da obrazuju nas. To je indikativno, s obzirom na ono što se u pogledu arhitekture u zadnjih dvadeset godina desilo u Sarajevu. Za dvadeset godina napravio se tek jedan bazen, ali mnogo tržnih cenatara. Uspjeli su prodati sve što se prodati da, i malo negdje zafarbati."

S obzirom da je jedno od najvažnijih opredjeljenja ovogodišnje manifestacije - Grad (i) svijest - pitali smo naše sugovornike do koje mjere je moguće demokratizirati odlučivanje o javnom prostoru i zar nije u nekim slučajevima stvar bolje prepustiti stručnjacima.  

"Jedan od predavača Aleksandar Levi govorit će na ovu temu. Mi smo svi kao arhitekti odgajani u utopijama, a istovremeno se susrećemo sa rigidnom realnošću. Pravo na prostor jeste pravo svakog od nas, ali uvijek moramo misliti na onog drugog. Najbolje je kada se u gradu ostvari nepisani zakoni i pravila, kao što je to bilo u starom Sarajevu ili npr. u Počitelju - unutarnje regule, umjesto birokratske direktive. Zato je važno što su mladi ljudi potegnuli to pitanje sviju nas", rekao je Vuk.

Tražiti raj u aleji bilborda
Arhitekta Demir Mensur će na predavanju o grafitima govoriti o slučaju grada Sao Paolo u kojem je gradonačelnik ograničio veličinu oglasnog prostora koju firme mogu koristiti, čime je ovaj brazilski grad postao promjer drugima. "Otkud nekom pravo da moj prostor koristi za sebe. Bilobrdima mi sakrivamo realnost svoga grada. Arhitekta i skulptor Bogdan Bogdanović koji je toliko volio Sarajevu rekao je jednom da mi u današnje gradove ulazimo kao kad bi vas neko uvodio u stan kroz špajz ili kroz toalet", kaže naš sugovornik i dodaje: "Zamislite nekoga go prvi put dođe u Sarajevo. Nakon slijetanja avionom šta ta osoba viti - reklame i neplansku gradnju. Tek nakon tog prvog udara, ta osoba može upoznati istinski šarm Sarajeva i zapitati se –  kako pored ovakve romantike može da se događa onaj prvi utisak." 

Amir Vuk Zec upozorava na novi 'prostor katarze' na kojem bi se arhitekti sada trebali iskazati, a to je - Trebević.  Nezagađeni predjeli i sačuvana priroda više su posljedica mina, nego brige čovjeka, no u predstojećim posezanjima u ovom prostoru treba voditi računa da tako i ostane, naglasio je Vuk. 

Amila Rujanac podsjetila je sve građane Sarajeva koji žele iskazati svoj stav prema javnom prostoru u gradu, da dođu u Kriterion, gdje se nalazi mapa grada i čiode raznih boja. Zabadanjem čioda na određene tačke na mapi, posjetitelji će moći da detektuju mjesta u Sarajevu koja im se sviđaju i ne sviđaju. Ti podaci će se obraditi i o njima će se diskutirati na Danima arhitekture 2012.