Neustrašivost: Ovo je razlog za uspjeh bh. dijaspore u Švedskoj

Tome ide u prilog i činjenica da mu je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2011. dodijeljena nagrada mladog globalnog lidera. Ovaj rođeni Zeničanin nedavno je dobio još jednu nagradu koja je bila povod za ovaj razgovor.

Razgovarao: Dženan Karić za apunetwork.net

Privata Affärer u obrazloženju nedavno dodijeljene nagrade pišu o tome kako imate snažan glas. Stoga, zanima me baš to, koliko je važno da se čuje glas dijaspore u Švedskoj, ne samo ovdje nego i dalje u BiH?

Bešlić: Od tog nesretnog rata pa na ovamo otkako sam izbjegao u Švedsku kroz sav moj privatni i poslovni život radio sam na tome da ojačam taj glas. Međutim, možda upravo to moje ratno iskustvo je mene i moj glas učinilo tako jakim i nije ostavljalo prostora za strah. Stoga smatram da nas Bosance i Hercegovce ne smije biti strah da iskažemo svoje mišljenje, svoj glas, ne samo ovdje u Švedskoj nego svugdje gdje nas ima.

Bosanci i Hercegovci zaista nižu uspjehe u Švedskoj, posljednjih godina posebno, rekli bismo više nego druge iseljeničke zajednice. Šta vi vidite kao razlog tog uspjeha?

Bešlić: Kao prvo mislim da je ekonomsko-politički sistem Kraljevine Švedske nama kao evropskom narodu poznat i blizak. Neke od frakcija švedskog sistema Bosanci i Hercegovci prepoznaju iz sistema bivše nam zemlje. Drugi razlog je činjenica da je većina ljudi koja je došla u Švedsku iz BiH došla kao školovana ili bar sa željom da se nastavi školovati. Treći razlog je želja svih nas da doprinesemo društvu u koje smo došli. Naravno tu je i mnoštvo drugih individualnih razloga.

Koji dio tvog bh. identiteta ti je pomogao da danas budeš tu gdje jesi?

Bešlić: Bosanci i Hercegovci, ili Balkanci kako ja često znam reći se ne boje društvenih kontakata, ne boje se konflikata, ne bojimo se sami sebe kao što se mnogi drugi boje. Mislim da smo davno pokazali da smo konstruktivni, realni i zaista vrijedni.

Sta bi ti izdvojio iz svih godina koje su za nama kao najsvjetliju tačku bh. iseljeništva u Švedskoj, koji događaj, koju osobu?

Bešlić: Prije nekoliko mjeseci u Švedskoj je emitirana reportaža o tome kako dobro su se Bosanci i Hercegovci integrirali u Švedskoj. Istaknuto je kako je to presedan integracijskog projekta Švedske. To mi je bilo izuzetno drago da vidim. Naglašeno je i to kako dobro su naši iseljenici savladali novi jezik. Budimo iskreni, Švedski nije tako lagan jezik za naučiti. Bilo mi je veliko zadovoljstvo vidjeti tu reportažu.

Engleski pjesnik John Donne je rekao kako niti jedan čovjek nije otok, što bi značilo da niko od nas nije i ne može biti otrgnut od društva. Ljudi svakodnevno uspostavljaju veze, šire mreže.  Kao član APU-a koje prednosti vidiš u ovoj mreži?

Bešlić: Mislim da ideja koju APU mreža ima ne samo konstruktivna nego evropski i internacionalno orijentirana te na jedan moderan i konstruktivan način radi na razmjeni ideja, mišljenja i iskustava između BiH i Švedske, uspostavljanju realnih kontakata. Lično sam izuzetno zadovoljan načinom rada Mreže i siguran sam da ona ima dobru perspektivu da pomogne bh. zajednici u Švedskoj ali u Bosni i Hercegovini, naročito mladima u toj zemlji koji još uvijek nemaju nade i jaku vjeru u bolju budućnost. BiH za mene nije samo zemlja nego i ideja a ta ideja živi u svakome od nas.

Suditi prema internetu, Saša je ekspert za održivost. Smatraš li da je održiv identitet bh. zajednice u Švedskoj i šta vidiš kao recept za njegovu održivost?

Bešlić: Ideja BiH je mnogo veća od granica BiH. Bosanci i Hercegovci su evropski narod a ideja BiH je multikulturalna, kosmopolitska. Svi koji su došli u Švedsku, pogotovo oni koji su odrasli u njoj poprimili su dio švedskog identiteta. Međutim svi mi neovisno o našoj dobi osjećamo neku vrstu bliskosti s tim bh. identitetom. Sve dok je nas bit će i tog identiteta trudili se mi posebno da ga održimo ili ne.

Koliko prostora Švedska daje za očuvanje tog identiteta?

Bešlić: Za mene je integracija privatna stvar jednako kao i religija. Švedska je globalna i internacionalna i svakome kao privatnoj osobi daje prostora da gradi vlastiti identitet ma kakav on bio. Međutim, na poslu, u društvenim krugovima postoji jedan identitet i to je taj švedski, odnosno neka vrsta nordijsko-evropskog čak američkog i internacionalnog. Lično nisam osjetio da mi je Švedska pravila prepreke u gradnji vlastitog identiteta. Upravo ovo je još jedan od razloga zašto smo se kao narod tako dobro integrirali u ovo društvo.

Kako si doživio posljednju nagradu?

Bešlić: Uvijek sam sretan i ponosan da dobijem nagradu. Međutim, nagrade su za mene prije svega podstrek da budem još bolji i da nastavim još ozbiljnije ka ostvarenju vlastitih ciljeva.