Mostarski duo Arkul otkriva zaboravljeno blago

Svojom melodioznošću, ljepotom i jedinstvenom ladino poezijom na kojoj se baziraju, sefardske romanse zauzimaju važno mjesto u muzičkoj tradiciji bh. gradova. Nažalost, zbog malog broja 'kazivača' tj. prenosilaca ove usmene tradicije, ladino pjesmama u našoj zemlji prijetio je zaborav.

Sefardska muzika nastala je kao spoj španske tradicije koju su Jevreji kao kulturno naslijeđe ponijeli sa sobom tokom progona u 15. stoljeću, te orijentalnih uticaja na teritorijama na kojima su se naselili. Sefardska muzička tradicija očuvana je u gradovima BiH i u Istanbulu, a kroz jevrejsku dijasporu njeguje se i u SAD, te Izraelu. 

Dvojica Mostarskih umjetnika - akademski slikar i kipar Vladimir Mićković i muzički producent i kompozitor Atila Aksoy sasvim slučajno su se susreli sa ovom vrstom muzike i tako je nastao duo Arkul. Zahvaljujući njihovoj muzičkoj znatiželji i predanom istraživačkom radu, pred sobom imamo već drugi album ovog ansambla.  "L'amor" je naziv diskografskog izdanja koje ne samo da predstavlja dokument postojanja jedne važne i gotovo nestale muzičke prakse u Bosni i Hercegovini, već i izuzetno prijatan materijal za slušanje.  

Povodom izlaska drugog albuma, razgovaramo sa Atilom i Vladimirom:

Termin "arkul" označava staru amforu ili glinenu posudu u kojoj se drži rasadno bilje ili sve ono što treba sačuvati.

Radiosarajevo.ba: Koliko je sefardska muzika obilježila cjelokupnu muzičku tradiciju BiH - koliko je utjecala na razvoj gradske pjesme sevdalinke, a i obratno?

Arkul: Po našem mišljenju, u BiH se radilo o suživotu kultura i tradicija koje su, na našu sreću, bile spremne da se isprepletu i stvore jedno novo blago. Jedan od očiglednijih primjera je i pjesma Kad ja pođoh na Bembašu u koju se na staru sefardsku melodiju divno uklopio tekst na našem jeziku.

Radiosarajevo.ba: S obzirom na vaše iskustvo i istraživački rad - možete li nam ukazati na neke specifične muzičke elemente u kojima se čuje to međusobno preplitanje. Koji su to elementi?

Arkul: To se može čuti u pjesmi Hamisa asar. U pjesmi se isprepliću mnoge muzičke forme, a bazirana je na 7/8 ritmu koji je nekarakterističan za sefardsku muziku.

Radiosarajevo.ba: Riječ-dvije o samoj izvedbi: Vladimir pjeva, Atilla svira i pjeva prateće vokale. Da li, osim gitare koja se i tradicionalno koristi u sefardskoj praksi, koristite još neke instrumente? Koliko je na snimanju albuma bilo studijskih intervencija?

Arkul: Kada sviramo kao duo Vladimir pjeva a ja ga pratim. Nekad je to gitara, mandolina, kudum, saz, a nekad a capella. Kad smo sami postižemo neki arhačni jednostavni zvuk pun tišine i dinamike. To nam je veoma bitno. Na Sarajevo jazzfestu 2012. smo predstavili Arkul orchestra, u kojem muzičari prenose širinu i bogatstvo sefardske poezije i melodija. (Fotografije Arkul Orchestra pogledajte u fotogaleriji)

Album "Il bastidor" objavljen je u izdanju nizozemske diskografske kuće Snail Records. Može se kupiti u cd-shopovima širom svijeta, naručiti preko intereneta ili downloadovati na itunes. Album "L amor" je objavljen kao samostalno izdanje, a distribucija putem internet downloada je u pripremi. Oba albuma mogu se poslušati na zvaničnoj stranici Arkul.net

Studio je služio samo kao alat za prenošenje naših emocija. Bilježili smo atmosfere i osjećaje kroz muziku, trudeći se da sačuvamo izvornost pjesama, a pritom je neminovno da smo unijeli i nesto novo. Paleta instrumenata je bila velika i koristili smo sve što nam dođe pod ruku, a može dočarati atmosferu strastvene Andaluzije i pitome BiH.

Radiosarajevo.ba: Istraživati sefardsko naslijeđe danas nije nimalo jednostavno, s obzirom na sve manji broj kazivača, osoba koji prenose usmenu tradiciju. Jedna od najpoznatijih je Flory Jagoda, koja je još kao djevojka otišla iz BiH da živi u Americi. Kako je došlo do susreta sa njom?

Arkul: Susret sa Nonom Flory je bio magičan. Dobili smo poziv od Elija Taubera da nastupimo zajedno na Baščaršijskim noćima. Uz Flory vi učite non-stop. Ona je svoj život posvetila sefardskim pjemama i uspjela na nas prenijeti dio te ljepote. Naravno da je korigirala melodiju i tekst u našim izvedbama, gdje je god to bilo potrebno. Ohrabrila nas je da zadržimo svoj pristup. Biti u društvu sa Nonom Flory je privilegija za svakoga i nama je puno značilo. Nadamo se da ćemo imati priliku da se opet vidimo. Inače, čuvara tradicije ima u svim zemljama, ali ih je sve manje i manje.

Radiosarajevo.ba: Da li je dolazak aškenaskih Jevreja u BiH, krajem 19. stoljeća, izvršio utjecaj na sefardsku muzičku tradiciju u BiH?

Arkul: Mi imamo intuitivni pristup i pokušavamo osjetiti i ponekad prepoznati različite uticaje na sefardsku muziku i samim tim na našu kulturu. Dolazak Austro-Ugarske i Aškenaza nosi sa sobom čitavu jednu lepezu uticaja na kulturu naše zemlje - od muzike, arhitekture, pa do samog načina življenja. Najvažnije što se u muzici desilo je da se počinju koristiti novi instrumenti kao klarinet, harmonika, violina...

Radiosarajevo.ba: Ladino jezik je specifičan, s obzirom da se bazira na dijalektu koji se u Španiji govorio u 15 stoljeću. U svojim istraživanjima konsultirali ste i jezičke stručnjake. Kako je izgledala ta suradnja? Da li ste u međuvremenu naučili i da govorite Ladino?

Arkul: Mi smo kontaktirali rabina Eliezera Papu koji nam je prevodio pjesme i davao savjete o izgovoru. Ladino učimo kroz pjesme i još nismo uspjeli naći ladino rječnik koji bi nam u tome pomogao.

Radiosarajevo.ba: Koliko se sefardska muzike sa područja BiH razlikuje od, recimo - Istanbulske sefardske muzike?

Arkul: Razlikuje se upravo po tom suživotu sa Turcima i preuzimanju novih formi za izvedbu pjesama. Mi smo snimili pjesmu Madam Gaspar koja se izvodila u Sarajevu i Istanbulu i imala je svoja dva različita zvuka.

Radiosarajevo.ba: Kakav je odaziv jevrejske zajednice u BiH na ovo što radite? 

Arkul: U kontaktu smo sa dosta prijatelja iz jevrejske zajednice u Mostaru i u Sarajevu koji vole ono sto mi radimo i česti smo gosti njihovih druzenja. U Mostaru se druzimo sa gospođom Ernom Danon Cipra koja nas je ohrabrila i pomogla u skupljanju daljih kontakata.

Radiosarajevo.ba: Kada i gdje vas možemo uživo čuti?

Arkul: Trenutno nemamo planove za nastupe jer počinjemo sa radom na trećem albumu "Arkul orchestra" a imamo i planova za orkestracijom prva dva albuma

Radiosarajevo.ba: Za vas kao Mostarce može se reći da rušite predrasude o podijeljenom gradu. Koliko su te barijere stvarne, šta nam možete reći iz sopstvenog iskustva?

Arkul: Mostar je stjecište kultura i različitosti koje mi prepoznajemo kao jedno veliko bogatsvo. Grad prolazi kroz težak period i mi se nadamo da će pobijediti prave vrijednosti.

Radiosarajevo.ba: Hvala na razgovoru i puno uspjeha!