Markovina: U Mostaru je na sceni štokholmski sindrom

Historičar i politički aktivist Dragan Markovina, rođeni Mostarac i Veležovac, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba komentirao je rezultate netom završenih izbora u gradu na Neretvi.

Osnivač Nove ljevice, čovjek je kojeg nazivaju hrvatskim Aleksisom Ciprasom i koji je zbog svojih uvjerenja otjeran s Filozofskog fakulteta u Split, koji se u brojnim svojim djelima i javnim istupima bravio upravo rodnim gradom, govori o tome kako iščitavati poruke glasačkog tijela i šta je budućnost političkih odnosa u Mostaru.

Ali i savjetuje BH Blok koji je, po njemu, napravio odličan rezultat. Također, govori i o izbornom uspjehu Irme Baralije, koju dio aktera vidi kao buduću gradonačelnicu.

Falsificiranje rezultata

Radiosarajevo.ba: Profesore Markovina, kako vidite rezultate prošle nedjelje održanih izbora? Zapravo, mi sasvim i ne znamo kakvi su oni, jer glasovi nisu "pretočeni" u mandate, a ima i različitih tumačenja, no naznake jesu tu kroz glasove na gradskoj listi i gradskim područjima. Je li ovo najava ostanka statusa quo? Vi ste to čak nazvali i štokholmskim sindromom....

Markovina: Pitanje očitih pokušaja da se falsificiraju rezultati izbora je jedna, naravno, vrlo ozbiljna tema, a sami rezultati, barem ovi koji su nam poznati, su druga. A oni su, da se ne lažemo poražavajući.

Ajde da ne idemo dalje u prošlost, nego da promatramo samo posljednjih 12 godina za vrijeme kojih su HDZ i SDA vodili grad, u kojem se ništa nije pomaknulo, u kojem aerodrom skoro pa ne radi, u kojem je toliko otetih javnih zgrada i površina, bespravne gradnje i potpune nebrige za okoliš, a rješavanje pitanja deponija i kolektora nikog ne zanima.

I sada, nakon takvih rezultata te dvije stranke, odnosno HDZ i koalicija oko SDA dobiju podršku od skoro 70 posto glasova zajedno, a k tome tek 15 posto građana bira one koji ne zagovaraju nacionalizam kao temeljnu politiku, njih 12,5 posto za BH blok i 2,5 posto za Pravo na grad. Dakle, to je jasna poruka da ljudi žele nastavak iste politike, a ja to ne mogu tumačiti nikako drugačije, doli štokholmskim sindromom.

Radiosarajevo.ba: Koliko je ovo, istovremeno, nagovještaj da Mostar neće biti više "grad slučaj"?

Markovina: Bez obzira na rezultate i na sve zapreke koje su se istinskoj demokraciji postavljale i postavljaju, kako s izbornim pravilima, tako i s pokušajima prevare, svakako je dobro da su se izbori konačno održali, jer će u krajnjoj liniji sada postojati Gradsko vijeće, koje će moći postavljati pitanja, vlast će konačno dobiti institucionalnu opoziciju i biti u znatno većoj mjeri izložena javnosti. Što jeste put ka tome da Mostar prestane biti grad slučaj.

Ali, da se opet ne varamo, nikoga izuzev ljudi u Mostaru, suštinski nije briga za to kako se u tom gradu stvarno živi. Svima njima on služi isključivo za skupljanje političkih poena.

Crveni Mostar

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate rezultate BH Bloka koji je, ipak, uspio promijeniti političku paradigmu, i po prvi put napraviti solidan rezultat u bezmalo svim dijelovima grada, pa donekle i srušiti o onu da lijeve i liberalne opcije nemaju prolaz na "hrvatskim" i "srpskim" prostorima?

Markovina: BH blok je napravio zapravo odličan rezultat. To što bi ja volio da je i Mostar i dalje crveni grad kakav je nekoć bio je pusta želja, a realnost je da je potencijalnih šest mandata značajan rezultat i poduplavanje broja od tri vijećnika koliko je sam SDP imao u prošlom sazivu vijeća.

Uostalom, imali su pristojnu kampanju i bavili se konkretnim stvarima. Što se tiče rezultata po gradskim područjima, izuzev vrhunskog rezultata od skoro 40 posto u Starom gradu, u svim ostalim područjima, jednako istočno, kao i zapadno, ova koalicija je osvojila između 10 i 15 posto glasova.

Što znači da pada u vodu teza kako je jedna strana više sklona ljevici, a na drugoj je nema. Sad, istina je i da su ova područja, jugozapad i zapad umnogome i dalje multietnička, ali je isto tako istina da je ova lista dobila i dosta hrvatskih glasova. To je s jedne strane ostatak onog lijevog Mostara od nekad, ali i podrške koju je Naša stranka uspjela zadobiti od mlađih ljudi koji su sada prvi puta glasali.

Radiosarajevo.ba: Lider DF-a Željko Komšić najavljuje podršku Irmi Baraliji za poziciju prve gradonačelnice Mostara, kako to komentirate? Je li to opcija koja bi mogla biti najmanji zajednički sadržatelj u "gradu na Neretvi" s obzirom na njezin dosadašnji politički rad?

Markovina: U prvom komentaru u emisiji na izbornoj noći na N1 televiziji sam rekao kako postoji minimalna mogućnost da se ove dvije velike stranke, da bi izbjegle otvoreni ulazak u koaliciju i stvorile dojam da su konstruktivne te eventualne sukobe oko mjesta gradonačelnika, mogle podržati nekoga tko ne dolazi iz njihovih redova, a nitko nema ništa protiv te osobe.

Činilo mi se da tu osobu možemo tražiti između vijećnika liste "Ostajte ovdje", nekoga iz Prava grad, koji vjerovatno ni neće ući u vijeće pa ta mogućnost otpada i na koncu nekoga s ove liste.

Baralija je, svakako, zaslužila biti gradonačelnica puno prije nego svi ostali koji su favoriti, ali mi je i dalje teško zamisliti da će oni koji drže stvarnu moć pristati biti maksimalno konstruktivni u ime oporavka Mostara.

Bespotrebne tenzije

Radiosarajevo.ba: Šta u ovom trenutku vidite kao najrealniju opciju u smislu postizbornog pozicioniranja. Je li to saradnja Koalicije za Mostar predvođene SDA-om i HDZ-a koju ste donekle predvidjeli (kasnije će Dragan Čović kazati da je razgovarao sa Bakirom Izetbegovićem), pa i priželjkivali, jasno s otklonom, kako se ne bi naprosto napravila gora situacija u gradu? Kakva bi tu mogla biti pozicija BH Bloka?

Markovina: BH bloku bih savjetovao da s nikim ne ulaze u koaliciju, izuzev da se doista svi dogovore oko toga da podrže njihovog kandidata ili kandidatkinju i da se stavi na papir nekoliko stvari koje će svi zajedno pogurati da promijene ambijent u gradu i potaknu ozbiljne promjene.

Kako mi se to čini malo vjerovatno, mislim da bi bilo pogubno da bilo tko ide sastavljati vlast bez vodeće stranke jedne ili druge strane. Prvo zato što bi to poslalo dosta lošu poruku, potom što bi iznova stvorilo bespotrebne tenzije u gradu, a na koncu i zato što bi ta vlast bila potpuno disfunkcionalna i ne bi imala nikakav stvarnu moć.