Lea Tajić: Medijska pismenost u BiH

Pred brojnom publikom, među kojom je bio znatan broj studenata novinarstva i pedagogije, u Sarajevu je predstavljena knjiga Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini, čija je autorica Lea Tajić, jedna od malobrojnih domaćih stručnjakinja za ovu oblast.

Knjiga je nastala kao rezultat opsežnog istraživanja za autoričin magistarski rad, a objavljena je u sklopu USAID-ovog Projekta podrške medijskoj pismenosti, koji u našoj zemlji sprovodi Internews.

Medijska pismenost je veoma zapostavljena oblast u obrazovnom sistemu BiH. U tom smislu, knjiga predstavlja korisnu literaturu, pogotovo imajući u vidu činjenicu da su, u prosjeku, savremeni građani 70% vremena, dok ne spavaju, izloženi nekom mediju. 

Mentorica na istraživanju, prof. Jelenka Voćkić-Avdagić naglašava da se s pojavom novih medija stvara rizik deregulacije.

"Sve niži i niži novinarski standardi skoro da i ne izazivaju zabrinutost, jer tržište ne priznaje koncept značaja dugoročne medijske politike. Mediji se danas ili samofinansiraju ili samourušavaju", kaže profesorica Voćkić Avdagić, naglašavajući kako je stoga od velike važnosti razvijati kod građana sposobnost ne samo pristupa medijima, već i razumijevanja i evaluacije medijskih sadržaja. 

Medijska kompetencija - jedan od ciljeva politike EU

Važnost medijske pismenosti još od šezdesetih godina zagovara UNESCO, a posljednjih decenija Vijeće Evrope i Evropska Komisija. Razvoj medijske kompetencije ili medijske mudrosti Evropska Komisija doživljava, između ostalog, i kao sredstvo za unapređenje evropske ekonomije! Naime, trenutno je rast digitalne enomije sedam puta veći od rasta ostalih grana.

"Ne radi se o kompetenciji samo u smislu da građani ne budu izmanipulirani od medija, ili da budu adekvatno informirani, već podrazumijeva digitalnu kompetenciju unutar koje se može poslovati u okviru novih medija", kaže autorica Lea Tajić.

Krajnji cilj medijske pismenosti je napredak demokratskog čovjeka i razvoj ekonomije.

U tom pogledu zabrinjavajući je jedan od nalaza istraživanja da se kod nas unapređenjem medijske pismenosti u obrazovnom sistemu bave samo međunarodne institutcije i agencije, a ne nadležna ministarstva. U osnovnim školama se izučava tzv. medijska kultura u sklopu maternjeg jezika, a učenici u ovom segmentu uče npr. šta je strip ili dugometražni film, ali ne i koji su novi mediji. Istovremeno, sve su češći problemi cyber bullinga, internetskog nasilja i zlouptrebe djece od strane različitih medija - o tome se u okviru školskih programa ne govori. 

Generalno - loše medijske politike

Takođe, začuđuje loša poslovna politika velikih telekom operatera koji u sklopu svog društveno-odgovornog poslovanja ne ulažu u medijsko i konkretno digitalno obrazovanje svojih klijenata.  

Još neke brojke koje ilustriraju dostupnost medija u našoj zemlji su sljedeće: Dostupnost kina je na nivou od 17% u odnosu na prosjek u EU, iako svi filmski festivali u našoj zemlji imaju dobru edukativnu komponentu. Pristup širokopojasnom internetu je 40% u odnosu na evropski prosjek, pojasnila je autorica knjige. 

Knjiga posmatra koncept medijske pismenost kroz pet pitanja: 

• medijski odgoj, 
• medijska politika, 
• aktivnosti nevladinog sektora, 
• aktivnosti medijske industrije i 
• dostupnost medija.

Interakcija sa medijima 

Profesorica Lejla Turčilo, ekspertica za nove medije i medijsku pismenost i recenzentica knjige, izjavila je kako, između ostalog, medijska pismenost podrazumijeva i kompetenciju za interakcijju sa medijijima, a ne samo izgrađivanje kritičkog stava. 

Profesorica Turčilo nabrojala je i pitanja na koje bi odgovore trebao znati svaki medijski pismen pojedinac, a to su: 

• Sa koje pozicije lično pristupam medijima, 
• Šta očekujem od medija, 
• Da li informaciju posmatram kroz neku ličnu prizmu ili interese, 
• Kakve informacije trebam, s obzirom na zatrpanost ogromnom količinom informacija, 
• Iz kojih medija mogu dobiti te informacije, i vrlo važno
• Kako da te informacije pretvorim u znanje.

Uvodničarka na promociji knjige bila je i Vesima Čičkušić, inspektorica za za nauku, obrazovanje, kulturu i sport TK, koja trenutno radi doktorat na temu medijske pismenosti. Ona je naglasila značaj uvođenja predmeta medijska pismenost čak i među najmlađe, s obzirom na funkciju škole da priprema učenike za budućnost. Ono što nas očekuje u budućnosti, izvijesno je, jeste medijsko okruženje visoke koncentracije. 

Zato, ukoliko želite unaprijediti svoje znanje iz oblasti medijske pismenosti, svoj primjerak knjige možete nabaviti posredstvom Internewsa. Više informacija zatražite putem emaila.  

Lea Tajić na promociji; Foto: Radiosarajevo.ba