Junaci bez ulica: Miroslav Meho Brozović

10.09.11. 10:16

Radiosarajevo.ba

Junaci bez ulica: Miroslav Meho Brozović

Koliko se malo pažnje posvećuje sportskim legendama rođenim na teritoriju Bosne i Hercegovine najlakše je potvrditi tako što u vaš omiljeni pretraživać ukucate ime Miroslava Brozović.

Za jednu nogometnu veličinu kakva je bio Brozović ono što se može pronaći je sramotno, a Meho, kako su ga odmilja zvali, zaslužuje mnogo više. Sigurno zaslužuje u ulicu u glavnom gradu, kojem je mnogo dao i u kojem je proveo dobar dio svog života.

Ko je bio Miroslav Brozović?
Miroslav Brozović ili ako želite Miro, Meho, Broza, bio je jedan od najuspješnijih igrača koji je učestvovao u podizanju nogometnog sporta na području čitave Jugoslavije.

Bila je to 1935, posljednja godina Nijemca Hansa Ringera na mjestu trenera zagrebačkog kluba. "Predstavio me igračima govoreći: 'Eto, dobili smo mladića iz Mostara, Miru Brozovića.' Jedan od njih će na to: 'Nije ti on Miro, on je Meho!' I otada me svi znaju kao Mehu!"

Dani, 3. avgust 2001.

Brozović je rođen u Mostaru 26. avgusta 1917 godine, a karijeru je počeo 1933. u mostarskom JŠK-u. Igrao je još za Zrinjski, a u sezoni 1939./40. u dresu zagrebačkog Građanskog osvojio titulu prvaka Kraljevine Jugoslavije. Sa istim klubom je 1941. i 1943. godine osvojio prvenstvo Nezavisne države Hrvatske za koju je nastupao 17 puta.

Nakon Drugog svjetskog rata, naloženo mu je da pređe u Beograd, a zatim je i zaigrao za Partizan sa kojim 1946. godine osvaja titulu prvaka Jugoslavije. Sa istim klubom je osvojio titulu prvaka države i Kup Maršala Tita godinu dana kasnije.

Bio je član jugoslovenske reprezentacije koja je u Londonu 1948. godine osvojila srebrnu medalju nakon što su u finalu sa 3:1 poraženi od Švedske.

U mešuvremenu je u Sarajevu spajanjem klubova Udarnik i OFK Sloboda nastalo sportsko društvo Torpedo koje godinu dana kasnije mijenja ime u SD Sarajevo. Brozović je iz Beograda prešao u Sarajevo te je pomogao da se ovaj klub plasira u najelitnije društvo. U bordo dresu je i završio karijeru.

Sarajevu titula prvaka Jugoslavije
Trenersku karijeru počeo je u Borcu, pa je vodio ljubljanski Odred. Od 1956. do 1958. vodio je sarajevski Željezničar, a potom i kakanjski Rudar.

Godine 1966. godine vratio se u Sarajevo sa kojim će napraviti istorijski uspjeh, iako su im mnogi su predviđali borbu za opstanak. Ekipu su napustili glavni igrači, ali je Brozović uspio napraviti istorijski rezultat

U istoj sezoni Sarajevo je igralo finale Kupa Jugoslavije. Bilo je to prvi put da se finalni susret ovog takmičenja igra van Beograda, a žrijebom, koji je po mnogima bio namješten, domaćinstvo je dobio Split. U finalnom susretu Hajduk je bio bolji sa 2:1.

"Da smo igrali bilo gdje drugo, pobjedili bi ih. A i ovako su nam morali dati gol iz auta da bi nas pobjedili", rekao je jednom prilikom Brozović.

Dva kola prije kraja prvenstva Sarajevo je bilo prvo na tabeli

Brozović napravio čudo i u istoriju upisao Sarajevo kao drugi tim koji je osvojio titulu Jugoslavije, a da nije pripadao "velikoj četvorki".

Ekipa koju je sa klupe predvodio Miroslav Brozović

"Uživao je ogroman autoritet. Biti kapiten u državnom timu, to je nešto što se zaista teško dostiže. Mijenjao je klubove, gradove, ali je uvijek svugdje dobrodošao, bez obzira na sredinu u kojoj je demonstrirao svoje umijeće", rekao je za Oslobođenje nekadašnji Mehin saigrač Ibro Biogradilić i dodao: "Iznad svega, bio je ljudina. I jako, jako emotivan čovjek. To smo znali najbolje mi iz njegovog okruženja."

Zbog sukoba sa tadašnjom upravom već naredne sezone Brozović je napustio Sarajevo, koje mu je bilo posljednja trenerska stanica.

Brozović je uveo disciplinu u ekipu koju su mediji nazivali "sportskim režimom", a u gradsku mitologiju ušla je legenda kako je "Broza smio svakome šamarčinu opaliti".