Ines Dedović, bh. predstavnica u antologiji "Ženski strip na Balkanu"

Radiosarajevo.ba
Ines Dedović, bh. predstavnica u antologiji "Ženski strip na Balkanu"
Cover antologije Ženski strip na Balkanu

Antologija Ženski strip na Balkanu sadrži 383 stranice visokokvalitetnog dizajna i tiska, a po prvi put u ovakvom tipu izdanja predstavlja se rad 24 najboljih strip-autorica koje djeluju na području Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Bugarske.

Ilustracija za naslovnicu djelo je Nine Bunjevac. Dizajn antologije potpisuje Melina Mikulić. Antologija je popraćena tekstovima Ivane Mance, historičarke umjetnosti i književniceTatjane Gromača Vadanijel.

Autorice zastupljene u izdanju su Helena Klakočar Vukšić, Magda Dulčić Todorowski, Sonja Gašperov, Dunja Janković, Ivana Armanini, Ivana Guljašević Kuman, Irena Jukić Pranjić, Zrinka Ostović, Ljubica Heidler, Branka Hollisworth - Nara, Helena Janečić, Mina Žabnikar, Kaja Avberšek, Ines Dedović, Tanja Komadina, Bojana Dimitrovski, Ivana Filipović, Maja Veselinović, Evelina Daneva, Sara Divjak, Nina Bunjevac, Neda Dokić i Biljana Malešević.

Po prvi put objedinjeni radovi ženskih autora

Izdavanje ove antologije ima namjeru popularizirati i valorizirati rad višestruko nagrađivanih umjetnica koje su bitno pomakle granice kreativnosti i u području stripa i u području ženskog stvaralaštva.

"Stripove ženskih autorica mogli ste do sada viđati u mnogim izdanjima u kojima kao da su obasjavali tek dio noćnog neba koje bi se ukazalo između oblaka. Njihov sjaj davao je nalsutiti svjetove i galaksije koje postoje, ali nam je pogled na njih bivao nekako zatrt.
Ovo bi izdanje trebalo rastjerati oblake i prikazati raskoš cijelog zvjezdanog svoda, kako bi nas ono moglo zabljesnuti sveukupnošću ljepote svih svojih sazviježđa", piše u uvodniku antologije Irena Jukić Pranjić.

Antologija donosi po prvi put objedinjene stripove isključivo ženskih autorica. Ideja vodilja bila je da se na sveobuhvatan način prikaže rad najznačajnijih i najkreativnijih autorica stripa koje žive i rade (ili su živjele i radile) na području koje možemo zvati Balkanom. Kako su mnoge od njih ostvarile mnogo više stranica stripa nego što je bilo moguće obuhvatiti u knjizi, odlučeno je da se objave najrecentniji radovi svake autorice na temelju kojih se jasno iščitava osobitost njihovog pristupa ovom mediju.

Razlika između ženskih i muških autora

Ženski strip na Balkanu pokazuje koliko je prisutan i postojan rad autorica koje djeluju na prostoru koji i žanrovski i teritorijalno pripada muškarcima. Namjera nije osvojiti ovaj prostor i nametnuti mu se, već konstatiranje kako su i koliko u tom prostoru žene stvarale i kroz stvaralaštvo iznosile svoj stav o svijetu koji ih okružuje.

U odnosu na količinu stripova koje su na ovom prostoru stvorili muškarci, ova brojka vjerovatno nije tako velika kako se čini u prvi mah. Ipak, ovom izdanju nje namjera da uspoređivanjem brojčanih rezultata daje povoda za zamišljanje ikakvog rodnog natjecanja. Činjenica je da su se autorice razvijale na području sa bogatom tradicijom stripa koju su na ovim prostorima stvarali uglavnom muški kolege, a kako su mnogi od nih rado poticali i ohrabrivali svoje kolegice u njihovom razvoju, mora se ustvrditi da njihov odnos nije suparnički već saradnički.

Osobni stilovi

Nepovoljni uslovi naručivanja i objavljivanja njihovih stripova bili su vrlo povoljni za razvijanje njihovih individualnih stilova pa su, progovarajući na kreativnom prostoru koji ne određuje tržišna koncepcija, mnoge od njih razvile osoban autorski rukopis kroz koji su govorile svježe, neukalupljeno i vrlo osobno o svijetu koji ih okružuje.

Sve su ove autorice stasale na geografskom prostoru na kojem nije postojala institucija obrazovanja koja bi njima (kao ni njihovim muškim kolegama) omogućila razvijanje vještine crtanja stripova. Prednost većine autorica jeste ta da su likovno obrazovanje stekle u srednjim i visokim umjetničkim školama pa su tamo stečeno znanje mogle koristili kao osnovu svog daljnjeg razvijanja na području stripa. Samo jedna autorica (Dunja Janković) uspjela je svoje stripovsko znanje nadograditi u obrazovnoj instituciji - magistrirala je strip na School of Vizual Art u New Yorku, dakle izvan prostora jugoistočne Evrope.

Gotovo sve autorice nisu se razvile ni u sklopu velikih izdavačkih kuća, ni u sklopu specijaliziranih umjetničkih ustanova, a stripove su objavljivale u najrazličitijim medijima - od samoizdanja i fanzina, preko časopisa za kulturu i umjetnost, do izdanja namijenjenih djeci, festivalskoj publici, zaštitnicima životinja, jedriličarima, ljubiteljima automobila, kuhanja, alternativne kulture, regionalnih sedmičnika i visokotiražnih dnevih listova.

Nema diskriminacije

Nijedna od njih nikad nije doživjela da je ijedno uredništvo odbije zato što je žena, što je izuzetno pozitivan podatak koji puno govori o izdavaštvu u balkanskim regijama u kojima su djelovale. Iznimka je slučaj samo jedne autorice, koja je ovakvo iskustvo doživjela u Francuskoj, nudeći se kao crtač njihovog projekta, o čemu kaže: "Mislim da veliki urednici pate od neizgovorenih predrasuda prema crtačicama stripa misleći da one neće rintati kao muškarci jer imaju previše drugih preokupacija u životu".

Zanimljivo je da je rijetko koja autorica objavljivala stripove u časopisu namijenjenom ženama

Ines Dedović o Ženskom stripu na Balkanu
Povodom izlaska antologije razgovarali smo i sa jedinom bh. predstavnicom koja se našla u knjizi - Ines Dedović. Ines je i dobitnica treće nagrade konkursa EUphoria za decembar 2009 u organizaciji RadioSarajeva. Nagradu je, naravno, dobila za strip.

RadioSarajevo: Kako je došlo do toga da se i vi nađete u antologiji?
Ines Dedović: Irena me je kontaktirala prije nekih godinu dana. Rekla je da priprema knjigu gdje će biti radovi autorica sa Balkana. Čula je za mene sa festivala i od kolega pa je htjela vidjeti moje radove i da li zadovoljavam uslove da uđem i ja u knjigu.

RadioSarajevo: Koji vaši radovi su uvršteni u knjigu?
Dedović: Uvršten je strip Matematika. Na zadnjim koricama se moze vidjeti i sličica iz stripa!

RadioSarajevo: Osim vas, je li još neka bh. autorica našla svoje mjesto u antologiji?
Dedović: I belive I'm the only one... Ali, nadam se da neću biti jedina u idućim sličnim izdanjima.

RadioSarajevo: Hoće li Ženski strip na Balkanu izaći i na bh. tržištu?
Za sada još uvijek nije moguće kupiti knjigu u BiH. Ekipa sada priprema promociju knjige i najvjerovatnije će na proljeće biti i u BiH, pa ćemo vidjeti dalje...

ado,radiosarajevo.ba


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije