Husnija Kamberović: Politička biografija Džemala Bijedića

"Džemal Bijedić - politička biografija" naziv je knjige profesora i direktora Instituta za istoriju Husnije Kamberovića koja je predstavljena danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, povodom obilježavanja 36 godina od smrti jednog od najznačajnijih političara bivše Jugoslavije.

Ova knjiga, u izdanju Muzeja Hercegovine Mostar, donosi brojne poznate i široj javnosti nepoznate informacije o životu i političkom putu Džemala Bijedića te oblastima u kojima je posebno bio aktivan, a kroz njegov politički rad baca svjetlo i na tadašnje društveno-političke odnose između republika bivše Jugoslavije, ali i unutrašnju političku jugoslavensku scenu.

O knjizi su govorili Edin Radušić i Amir Duranović s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Vera Katz iz Instituta za istoriju, direktor Muzeja Hercegovine Asim Krhan i autor.

Afirmiranje bošnjačke nacije

Vera Katz naglašava da je autor u ovom djelu prezentirao porodični milje Džemala Bijedića, njegovo školovanje i put komuniste, približio je društvene i socijalne prilike u životu hercegovačkog stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća, te njegove kasnije političke aktivnosti. 

Navela je da je Bijedić od 1945. do 1971. godine obavljao različite poslove na svim nivoima partijske i državne vlasti. Između ostalog, 1968. godine suočio se sa studentskim protestima, iskazavši razumijevanje za njihove probleme. Zalagao se za reformu univerziteta i poboljšanje studentskog standarda.

Autor je također, dodaje Katz, pisao i o velikom Bijedićevom doprinosu raspravama o nacionalnom pitanju, posebno afirmiranju bošnjačke nacije.

Uloga u vanjskoj politici Jugoslavije

Amir Duranović ističe da je autor posebno poglavlje knjige posvetio Bijedićevom  veoma aktivnom učešću u kreiranju vanjske politike Jugoslavije. Na njegovom diplomatskom putu bile su, između ostalih, zemlje muslimanskog svijeta, Azija, Australija, SAD, tadašnji SSSR, Kina i zemlje centralne Afrike.

Istaknuo je da Džemal Bijedić nije bio jedini kreator jugoslovenske vanjske politike, ali je bio centralna ličnost odmah nakon Tita. Također, jedna od njegovih neostvarenih želja bila je da bude gradonačelnik Sarajeva.

Asim Krhan smatra privilegijom da Muzej Hercegovine bude izdavač ovakvog djela, navodeći da ova muzejska institucija baštini veoma bogatu kolekciju posvećenu Džemalu Bijediću, među kojima je i njegova rodna kuća, stalna postavka posvećena njegovom životu i političkoj karijeri, različiti dokumenti i fotografije, dio ličnih predmeta i dio aviona u kojem je poginuo.

Integracija Zapadne Hercegovine

Husnija Kamberović, koji je od 2006. godine radio na knjizi, istaknuo je za Fenu da se opredijelio za istraživanje Bijedićevog života i ličnosti jer je shvatio da je on bio jedna od ključnih osoba od 50-ih do 70-ih godina 20. vijeka, koja je presudno uticala na brojne političke procese u BiH i Jugoslaviji.

On smatra da je Bijedić obilježio bh. istoriju, snažno uticao na afirmaciju bh. identiteta, vodio brojne procese koji su jačali i integrirali Jugoslaviju kao posebnu cjelinu na nekoliko polja. Radio je na integraciji zapadne Hercegovine u BiH kroz skidanje hipoteke ustaštva prema tom regionu, obnovi Bosanske krajine, te priznanju muslimanskog nacionalnog identiteta jer je shvatio da to vodi jačanju BiH.

"Vodio je borbu za ravnopravan status BiH u jugoslavenskoj federaciji, a posebno je jako puno radio na afirmaciji BiH u svijetu. Brojni susreti koje je imao pokazali su mi je da on nije bio puki izvršitelj tuđe volje, već je bio kreator vanjske politike Jugoslavije. Susreo se s gotovo svim velikim državnicima svoga vremena, čak i nekima s kojima se Tito nikada nije susreo, kao što je Mao Ce Tung", istaknuo je Kamberović.

Knjiga donosi i obilje fotografija koje su značajan historijski izvor o životu i političkom djelovanju Džemala Bijedića, koji je poginuo u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine.