Mladen Jeličić Troko: Heroj djetinjstva u Sarajevu pod opsadom i najbolji Djed mraz u historiji BiH

Stanovnici Sarajeva bili su pod opsadom 1.425 dan, na grad je u prosjeku ispaljivano 329 projektila dnevno. Sarajlije su preživljavale bez struje, vode, plina i životnih namirnica. U takvim (ne)uslovima odrastala su i djeca.

Jedan od glavnih heroja ratnog djetinjstva bio je Mladen Jeličić-Troko, glumac, voditelj i zabavljač.

Od 1988. godine pa do početka rata u Bosni i Hercegovini je kao član Audicije igrao širom bivše Jugoslavije. Kultna Audicija odigrana je oko 600 puta, a ovaj projekat je prema nekim procjenama vidjelo uživo i na VHS-u više od 6 miliona gledalaca.

Trending

Sebija Izetbegović o KCUS-u: "Ostavili smo im 68.000.000 KM, a oni su već 6.000.000 KM u dugovima"

"Audicija je odigrana 13. marta 1992. godine u sali Doma sindikata u Beogradu, a 15. marta vraćali smo se u Sarajevo. Na putu natrag sreli smo troprstaše s maskama, a oni su nas pustili da prođemo samo zbog popularnosti predstave. Ubrzo je krenuo rat, a ja sam otišao do Mustafe Hajrulahovića Talijana (generala ARBiH op.a), da ga pitam ima li kakva tandžara za mene jer valja braniti kuću i grad. Talijan mi je tada u šali kazao kako neće vojska širiti rovove zbog mene, kako ne mogu proći kroz rov i da radim svoj posao, da se bavim djecom jer je to najvažnije i tako je krenulo", prisjeća se Troko u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini u opkoljenom Sarajevu Troko je odigrao više od 960 predstava za djecu po skloništima, školama i haustorima. 

"Bilo je tačno 960+ predstava i više od 100 TV emisija plus dokumentarnih priča s mjesta gdje su poginula i ranjavanja djeca. Stalno sam obilazao dječje odjele bolnica u gradu, išao sam djeci Zenice kroz tunel. Odigrao sam 5-6 predstava pod zaštitom UN-a o Opasnosti i svjesnosti o minama i NUS", govori Troko.

05.04.23. 06:30

Dan početka najduže opsade u historiji: Sarajevo će biti, sve drugo će proći...

Dvije predstave iz perioda opsade Sarajeva Troko posebno pamti, akter prve priče zvao se Kenan.

"Igrali smo predstavu Glumimo bajku u Jevrejskoj općini. Izašao bih na binu i nabrojao 4-5 bajki, a djeca su birala koju žele gledati. Izabrali su Crvenkapu, ona ima 5 glavnih likova, pa sam onda tražio da se izjasne koji lik žele biti, a na to dodao i da nam treba i grm i šuma itd. da svi sudjeluju. Dakle, glavni likovi, a ostali glume zvučnu kulisu, npr. zvuk vjetra ššš... Kenan je igrao vuka, a prije nego vuk završi u bunaru Crvenkapa je nosila korpu baki u kojoj je paket humanitarne pomoći. Djeca su spasila Crvenkapu i baku od vuka, a vuk je završio u bunaru. Kenan je iz bunara izustio blup, blup. Pitao sam ga šta mu to znači, a on mi je odgovorio 'u humanitarnoj pomoći je bio deterdžent pa kako sam upao u vodu to je onda taj zvuk', eto vidite koliko su djeca pametna", objašnjava Troko.

Drugi događaj koji pamti naš sagovor odigrao se u Pozorištu mladih, tačnije ispod scene Pozorišta, jer je to bilo manje opasno mjesto. Troko je od Egipćana(egipatskog bataljona) dobio 3, 4 paketa u kojem su bila 62 kivija.

"Bila su 62 kivija i 63 djece, to sam podijelio i jedan dječak je ostao bez svog kivija. Umjesto kivija dao sam mu mlijeko u prahu i nešto slično cedeviti, a on je rekao 'što ja ne mogu dobiti dlakavi krompir', to me i dan danas boli", prisjeća se Troko.

U ratnim godinama Troko je djeci poklonio sve igračke iz kuće koje su pripadale njegovoj kćerki i sestrićima, a jednom je podijelio i 12 tona jabuka.

"Dijelio sam 12 tona jabuka, bio sam na Mahmutovcu, Sedreniku, Mojmilu...trudio sam se da što više djece dobije jabuke. Niti jednu nisam uzeo ja ili neka punoljetna osoba, smatram da su odrasli krivi za rat, a ne djeca", dodaje Troko.

Mnoge bivše djevojčice i bivši dječaci pitaju za snimke iz tog perioda, ali Troko kaže da iz nekog razloga javni servis te videe nikada nije podigao na platforme.

"Jako puno ljudi me pitalo za snimke, od emisija do dokumentaraca iz tog perioda. Snimaka nema npr. na YouTubeu, a to je politička nekorektnost prema građanima Sarajeva. Zahvaljujući tim snimcima svijet je tada saznao šta se nama dešavalo, Sarajevo je prošlo kroz agresiju u kojoj je ubijeno 1.601 dijete", govori Troko.

Danas je ponosan i sretan na ono što je radio, kako sam kaže, ako ništa drugo, bio je najbolji Djed Mraz u zemlji.

"Privatno sam sretan i ponosan na ono što sam radio u ratu i srce mi zaigra kada sretnem nekoga kome sam dao jabuku, igračku, slatkiš i on/a mi se s osmjehom zahvale. To me drži normalnim u ovim ludačkim vremenima. Često mi kažu da sam njihova prva asocijacija na Djeda Mraza, to mi je rekla i Marina Perazić (pjevačica op.a.). Ako ništa drugo, bio sam najbolji Djed Mraz u zemlji", priča nam Troko.

Od početka opsade Sarajeva prošla je 31. godina, a naš sagovornik otkrio nam je šta bi danas poklonio djeci.

"Djeci bih pokušao pokloniti slobodu duha i prava na vlastito odlučivanje, a ne dresuru politike frustriranih roditelj, nakaradnog obrazovanja i znatno kvalitetniji obrazovni i dječji program Javnog servisa", zaključuje Troko.