Enver Hadžiomerspahić : O manifestu Sarajevo (VIDEO)

Protekli vikend projekat Ars Aevi obilježio je jubilej – deset godina od prvog sarajevskog predstavljanja velike i nadasve vrijedne Kolekcije Ars Aevi u kojoj su zastupljena djela nekih od najznačajnijih umjetnika današnjice.

Generalni direktor projekta Enver Enjo Hadžiomerspahić ove obilježava još dva bitna jubileja vezana uz svoj profesionalni angažman. Prije 40 godina otvoren je Dom mladih Skenderija, čiji je bio prvi direktor, a prije 25 godina u Sarajevu su održane 14. Zimske olimpijske igre, a direktor ceremonije otvaranja i zatvaranja ove velike sportske manifestacije takođe je bio on.

Povodom ovih jubileja, u subotu 19. decembra je depo u Domu mladih u kojem se čuvaju umjetnine Kolekcije Ars Aevi otvorio posjetiteljima vrata na dvanaest sati. Prateći dio programa bila je i izložba Manifest Sarajevo, autora Enje Hadžiomerspahića koju je pratilo plesno veče "Funky, soul, rock'n'roll".

Prvi dio intervjua sa Hadžiomerspahićem u kojem nam priča kako je nastajo projekat možete pročitati ovdje.

U drugom dijelu intervjua, ovaj karizmatični gospodin govori o Manifestu Sarajevo, multimedijalnom konceptu sa idejama ekumenizma, himne harmoniji univerzuma, teologije novog doba, ode smislu života i/ili putovanja ka raju i sreći:

"To je jedna posebna priča. Kroz protekle godine, od početka rata naovamo, pokušavao sam sebi da odgovorim šta se to dogodilo na ovim prostorima u kojima smo stvarno nekada živjeli lijepo. Možda se ovo nekome neće svidjeti, ali ja mislim da je način na koji smo se gledali, na koji smo se dodirivali, na koji smo se smijali jedni na druge, na koji smo se družili, na koji smo davali jedni drugima ono najljepše što imamo – to je bilo nešto prekrasno. Svidio mi se način razmišljanja o kolektivnom dobru – ako se nešto gradi, gradi se za dobro svih, a ne da samo ja uzimam, da je to samo moje.

To je bio taj period Titovog socijalizma koji nam je govorio – Čuvajte bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga. Tako je nekako i bilo, mi smo se svi voljeli - bar ja sam volio sve.

Tradicija ljubavi i tolerancije

Odrastao sam u jednoj izrazito tradicionalnoj porodici – otac moje majke je bio vrhovni efendija Banjalučkog okruga, Hadži-efendija Kapidžić. Otac mog oca je Esad Hadžiomerspahić koji je 1905 napisao sabrana djela muslimanske junačke poezije. Dakle, ja sam iz jedne jako tradicionalne islamske familije, ali nikad nismo nikoga mrzili. Radovali smo se svim praznicima, vjerskim i državnim, slavili smo i 25 maj… postojao je taj odnos tolerancije i ljubavi prema različitostima. Odjednom se taj sklad i harmonija življenja pretvorila u mržnju. To je bilo nešto što nisam mogao da shvatim

Nakon toga je došao kapitalizam i njegov sistem razmišljanja. U kapitalističkom sistemu djelovanja koji je sve više i više, realno, dekadentan sa svojim principima manipulacije, međusobnog natjecanja, uništavanja drugih i otuđenja, kako da se vratimo suštini naše duše, ljubavi prema drugima?

Prva poruka

Tražeči odgovore na pitanja, ja sam sebi dopustio da napišem neke jednostavne poruke. One su formulirane veoma sintetično, sa nekoliko riječi ili nekoliko rečenica. Prvu poruku napisao sam 2003 a ona je bila:

Od sebe ka drugima
Od objekta ka subjektima
Od jedine istine ka različitostima
Od suvišnog ka kreativnom

Zbirku tih poruka nazvao sam “Manifest Sarajevo” – taj manifest treba ponovo da pozove ljude da se vole.



Bog svih i svega

Moja familija je voljela svoga Boga. Druge familije su voljele svoga Boga – tako je u tradiciji ovoga prostora. Ukoliko postoji, Bog je jedan, on je Bog svih i svega. On je Bog dobra i dobrote u trebalo bi da nas ujedinjava i da se volimo međusobno, a ne da se zbog imena Boga ili raznih običaja u tradiciji poštivanja Boga međusobno mrzimo.

Čini mi se da je jedna takva poruka ovom svijetu i planeti sada potrebna. Iako to drugi mogu protumačiti neumjesnim ili pretencioznim, mislim da takva poruka u ovom istorijskom momentu treba i može da krene iz Sarajeva.

Bog je Bog svih i svega
Bog je Bog dobra i dobrote
Ljubav je put ka Raju
Raj je tvoj Osmijeh


Kako su poruke rasle

Te poruke mira i ljubavi su ponovljene u svim svjetim knjigama i bezbroj filozofskih rasprava, a ja sam odlučio da ih ponovima na jednostavan, iskren i pristupačan način i trudim se da ih promoviram.

O porukama sam razmišljao od 1992 dio 2003. Tada sam napisao svoju prvu poruku. Od tada na dalje hodam i dijelim ih ljudima, a one i rastu. Sada postoji dvanaest poruka i dvanaest dijagrama koji ih pojašnjavaju. Podijelio sam ih odjeljke: poruke, pouke, ponuke i praksa.

Mnogi svjetski pokreti I religije su zasnovani na principu “voli bližnjeg svoga”. Pomislio sam da bi bilo moguće da se simboli svih religija i pokreta, a to su, najčešće, zvijezde sa različitim brojem krakova, ujedine u jednu osmokraku zvijezdu. Napravio sam taj simbol koji govori das mo svi isti.

Manifest sam najprije predstavio u Banja Luci, u ljeto 2007 godine, u kući u kojoj sam rođen, a potom i na jednoj konferenciji posvećenoj umjetniku Josephu Beuysu koja se održavala u sklopu Venecijanskog bijenala 2007. Tada su mnogi umjetnici iz različitih aspekata govorili o tome kako bi ljudima na ovoj planeti moglo da bude bolje.

Funky, soul, rock’n’roll

Povodom predstavljanja u Sarajevu napravio sam jedan plesni program – Funky, soul, rock’n’roll. Pokušao sam da se prisjetim sve muzike koja je meni život učinila lijepim – Ray Charles, Aretha Franklin, Elvis Presley, James Brown, Stevie Wonder, Beatlesi, Stonesi… Želio sam da moji stari prijatelji I njihova djeca, te moji mladi prijatelji I njihovi roditelji jedno veče budemo zajedno. Tom prilikom svako je dobio jedan primjerak mog manifesta. To je bilo 2007 godine, a od tada do danas je nastala još jedna poruka koju sam nazvao Istina:

Čovjek je rođen da voli i da bude voljen,
Ljubav i dobrota su ljepota života".

....

Prateći dio Manifesta Sarajevo je i video rad na muziku grupe SIkter "My Music". Pogledajte:

http://www.youtube.com/watch?v=dnu-U3Mu42A



Brošuru “Manifest Sarajevo” Hadžiomerspahić poklanja ljudima u kojima osjeti pozitivnu znatiželju. Svi zainteresirani mogu je pogledati i na web adresi www.manifestsarajevo.ba