Elma Tataragić o predstojećem SFF-u

Pet dana prije no što će Sarajevo Film Festival započeti svoje petnaesto izdanje, dugogodišnja selektorica Regionalnog takmičarskog programa igranih filmova Elma Tataragić govori za RadioSarajevo.

RadioSarajevo: Da li ste i ove godine kao selektorica Regionalnog programa morali donositi teške odluke?
Tataragić: Teške odluke su neminovne. Prije svega regija jeste jedno novo veliko tržište, ali tokom godina sam se upoznala gotovo sa svim rediteljima, producentima, autorima. Svi su prepoznali nas iz festivala kao vodeće regionalno mjesto za promociju filmova. Mi često svima pomažemo i mimo festivala, te smo u prilici da im pomognemo u donošenju nekih važnih odluka koje su vezane za njihove filmove. Upravo zbog toga razvili smo blizak i prijateljski odnos sa filmadžijama i u takvom odnosu teško je odbiti određeni film. Ali, to je svakako dio posla. Mi smo uvijek svjesni činjenice da radimo festival koji se ne bazira na prijateljskim vezama, već se bazira na kvalitetu selekcije filmova koje mi zaista pažljivo biramo.

RadioSarajevo: Kako tumačite situaciju da je naša zemlja ove godine zastupljena samo u koprodukcijama, kada je riječ o dugometražnim igranim filmovima? Da li se radi samo o “prolaznoj suši”?
Tataragić: Ova godina samo pokazuje ono što znamo, a to je da dolazimo iz male države koja ne može ni fizički proizvoditi više filmova nego što proizvodi. Ja se ne slažem da je ovo sušna godina. Mi svi često updamo u zamku i vitalnost jedne kinematografije mjerimo po broju snimljenih igranih filmova, a zaboravljamo da se kinematografija posmatra i u odnosu prema kratkim igranim, animiranim i dokumentarnim filmovima. Ove godine u Takmičarskom programu za kratki film imamo čak 5 bosanskohercegovačkih filmova. To su sigurno autori čiji su slijedeći koraci igrani filmovi. U dokumentarnom programu također imamo 5 fenomenalnih bh. filmova. I to je zaista čudo na koje ne smijemo zaboraviti. Igrom slučaja, igrani filmovi koji su snimljeni (autora Jasmile Žbanić, Nedžada Begovića i Aidsa Bakrača) nisu gotovi za naš festival, ali će se završiti uglavnom do kraja ove godine.

Naša kinematograifja se vrtoglavo razvija. Mislim da ne postoji niti jedna kinematografija u europi koja je tako dinamična, a sasvim sam sigurna da u regiji ne postoji. Sarajevo Film Festival je u saradnji sa Udruženjem filmskih radnika BiH 2003. Godine pokrenuo Bosanskohercegovački nacionalni film festival. Tada smo, zbog nedostatka filmova, odlučili da se festival odvija svake druge godine. Prvo izdanje okupilo je samo 6 filmova (3 kratka i 3 igrana). Ove godine imamo 4. Bosanskohercegovački nacionalni filmski festival koji će prikazati filmove iz 2008. i 2009. godine a broj filmova iznosi čak 53! Dakle, samo u pet godina naša filmska produkcija je porasla gotovo 20 puta! To je zaista nevjerovatno.

RadioSarajevo: Film Antonia Nuića ipak možemo smatrati i našim. Po čemu je ovaj film specifičan?
Tataragić: Kenjac je drugi igrani film Antonia Nuića. Donosi jednu intimnu priču o porodici koja se nakon mnogo godina okuplja u rodnoj Hercegovini, a sve se dešava u august 1995. godine. U pozadini su ratna zbivanja, a u prvom planu je priča o ljudima koji se pokušavaju ponovo zbližiti, a da bi to učinili moraju se susresti sa problemima iz prošlosti. Priroda igra značajnu ulogu, a fenomenalnu fotografiju potpisuje Mirko Pivčević.

RadioSarajevo: Po vašem mišljenju i dosadašnjem iskustvu, da li je i koliko SFF uticao na razvoj filmske kulture među publikom u Sarajevu? Da li, brojčano i procentualno, Sarajevo ima “ozbiljnu” filmsku publiku i izvan festivalskih dana?
Tataragić: Festival je svakako uticao na razvoj filmske kulture u Sarajevu. Ustvari, mislim da ju je obnovio jer je ta kultura postojala i prije. Najveći pokazatelj je program Otvoreno kino koje prikazuje filmove široj publici, jer se ovaj program u proteklih nekoliko godina profilirao od blockbuster holivudskih filmova do pravog festivalskog programa. I publika je tu.

Teško je govoriti o kino publici kada na prste jedne ruke možemo nabrojati prave kino dvorane u glavnom gradu jedne države. U samoj Bosni i Hercegovini nema više od 10 pravih kina. Kako u takvoj situaciji govoriti o publici kada do publike ne mogu doći nikakvi filmovi. Distribucija bh. filmova pokazuje da publika postoji, ali potrebna je ozbiljna infrastruktura.

Stvari se mijenjaju. Evo sada se otvara multipleks u Sarajevu pa ćemo vidjeti kako će publika reagirati, jer ćemo tada otvoriti drugi vrlo važan problem, a to je problem piratskog tržišta koje itekako uništava distribuciju filmova.

RadioSarajevo: Ove godine primjećujemo veliki broj svjetskih premijera na SFF-u. O čemu to govori?
Tataragić: To pokazuje prirodan razvoj našeg festivala. Ove godine imamo svjetsku premijeru rumunjskog filma Prije svega, Felicia. Rumunjska kinematografija je trenutno festivalski gledano najzanimljivija kinematografija. Do sada su premijere ovih flmova bile rezervisane samo za Berlin, Cannes ili Veneciju, ali evo mi se ove godine upisujemo na listu festivala koji se izborio za tu privilegiju.

Teško je ući na velike festivale kada film dolazi iz male države i nema agenta. Regionalni producenti su sada itekako svjesni te činjenice i znaju da će u Sarajevu dobiti više pažnje ako uđu u jedan od naših programa. Mi svakom filmu prilazimo lično i zaista se trudimo da film dobije adekvatan tretman, da mu pomognemo u traženju agenta za prodaju, da dobije kritiku u vodećim profesionalnim filmskim novinama, i da film vide selektori sa što više festivala.

RadioSarajevo: Koliko je SFF danas bitan činilac filmske industrije u regiji?
Tataragić: Sarajevo Film Festival nije samo promotor filmova već aktivno učestvuje u mijenjanju produkcijskih, promotivnih i distribucijskih uslova u našoj regiji. Naš CineLink korpdoukcijski market je postao najvažnije sjecište filmskih profesionalca u regiji, pa i šire. Naš edukativni program Sarajevo Talent Campus nam je također izuzetno važan jer na taj način direktno učestvujemo u obrazovanju mladih talenata. Iz ovog projekta razvio se i Sarajevo Grad Filma koji drugu godinu za redom izlazi sa 5 kratkih filmova. Mi želimo stvoriti uslove za talentovane mlade ljude i pružiti im priliku da dođu do svog prvog kratkog filma i to i radimo sa ovim projektom.

U filmskom biznisu komunikacija i protok informacija su jako važne stvari. Mi se kao regija moramo jače uvezati da bismo mogli izaći na velika tržišta, a Sarajevo Film Festival itekako radi na upravo takvom profiliranju regije koje je samo prije nekoliko godina bila potpuno nepoznata u svjetskim okvirima.
Ove godine započinjemo i Regionalni forum sa Screen International na kojem će se još konkretnije govoriti o problemima u promociji i distribuciji filmove iz regije.

RadioSarajevo: Među 232 filma koja će biti prikazana, sigurno se neki filmovi izdvajaju? Vjerovatno ste se oko nekih naslova "namučili", neki pak filmovi dovode velike zvijezde u Sarajevo, a neki su za vaš filmski ukus posebni.
Tataragić: Sve navedeno je važno. U takmičarskom program neminovno se namučiti oko nekih naslova, ali to je dio posla. Zvijezde su važne jer privlače pozornost onih koji do sada nisu obratili pažnju na nas i daje još jednu dodatnu težinu festivala. A što se tiče mog ličnog filmskog ukusa, to sada mogu samo ograničiti samo na svoju selekciju, a o pojedninačnim filmovima možda poslije.

radiosarajevo.ba