Elma Hašimbegović: Antifašistički Historijski muzej je vlast manje simpatisala

U arhitektonskom remek djelu, ratom i nemarom oronulom - zgradi Historijskog muzeja se nalazi građa neprocjenjive vrijednosti. Objekat u centru Sarajeva na kojem su jasno vidljivi ožiljci iz posljednjeg rata je čuvar sjećanja na antifašistički rat.

U kakvim okolnostima djeluje muzej, da li je bio meta svojevrsnog revanšizma poslijeratnih vlasti, da li su građani Sarajeva svjesni njegovog značaja, koliko su stranci upoznati s antifašističkim naslijeđem Sarajeva odnosno Bosne i Hercegovine, kako ideju antifašizma približiti mladima u 21. vijeku i kako pomoći Muzeju - pitanja su na koja je odgovorila za portal Radiosarajevo.ba entuzijastična direktorica Historijskog muzeja Elma Hašimbegović.

Razgovarao: Benjamin Redžić

Ova kulturna institucija je formirana samo sedam mjeseci poslije oslobođenja glavnog grada Bosne i Hercegovine od fašizma i nacizma 1945. u cilju afirmacije antifašizma i socijalizma. Na to je ukazala i Hašimbegović naglasivši da je tadašnja vlast brinula o radu Muzeja.

Objasnila je arhitektonski značaj muzej smještenog u blizini objekata po kojima se Sarajevo prepoznaje u zemlji i svijetu - Zemaljskog muzeja, bivšeg hotela Holiday Inn, zgrade državnih institucija i poslovnih nebodera poznatih kao Momo i Uzeir.

"Država se pobrinula i da početkom šezdesetih godina dobije specijalno namijenjenu zgradu, po svim propisima struke, te da među najvećim imenima arhitekture tog vremena (npr. Ivan Štraus) bude odabran rad Magaša Šmidihena-Horvata, kojim se i danas ponosimo i čija se fotografija ovih dana nalazi na katalozima i stručnim publikacijama arhitekture 20. stoljeća zbog toga što je Fondacija Getty prepoznala kao vrhunsko svjetsko arhitektonsko ostvarenje", rekla je.

U godinama koje su uslijedile, Muzej je postao respektabilna institucija sa bogatom muzejskom građom.

Neželjeno naslijeđe i teret

Poslije više od pet decenija uspješnog rada, devedesete godine prošlog vijeka su bile tegobne za Muzej.

"Kratak, ali izuzetno bolan je bio put kako smo od snažne državne podrške postali neželjeno naslijeđe i teret, kako smo se doveli do zapuštene zgrade i napuštene institucije. Grantovi, projekti, dobra volja pojedinih ministara ili nedostatak iste, nedostatak svijesti i odgovornosti - realnost je koja oslikava odnos današnje države prema kulturi i kulturno-historijskom naslijeđu. To je i kontekst u kojm već godinama djelujemo i pokušavamo se izboriti za bolji položaj kulture i svoje pozicije u društvu", rekla je Hašimbegović za portal Radiosarajevo.ba.

Prije skoro četiri godine je Muzej bio jedna od sedam kulturnih institucija koje su potpisale Memorandum o razumijevanju s Ministarstvom civilnih poslova.

Za Hašimbegović je to bilo privremeno rješenje jer su kulturne institucije primorane da svake godine iznalaze nove načine kako da budu održive.

Muzej kojeg je vlast manje simpatisala

Upitana da li se može reći da je Muzej bio na meti svojevrsnog revanšizma poslijeratnih vlasti, odgovorila je:

"Nije lako naći se u situaciji kad jedan muzej ostane bez države i sistema u kojoj je i zbog kojeg je osnovan. Odnos prema muzeju kao tekovini starog sistema kao 'crvenom', kao 'komunističkom muzeju' koji je izgubio smisao i misiju, inicijative za prenamjenu, oduzimanje zgrade i slično mogle su se vidjeti u poslijeratnim godinama, kad je propuštena i prilika da se zgrada obnovi u okviru mnogobrojnih međunarodnih projekata i donacije. No, ipak bi bilo pogrešno reći da je revanšizam doveo nekadašnji Muzej revolucije u ovakvo stanje zapuštenosti, napuštenosti i nebrige. Sigurno je da je imao manje simpatije, ali nisu bolje prošle ni druge državne kulturne institucije, jer kako objasniti zašto je naša najveća i najznačajnija institucija, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u kome se čuva kulturno blaogo ove zemlje i njenih naroda, u jednako zapuštenom stanju".

Muzej mora doći do publike, a ne publika do muzeja

Odgovornost je na Muzeju da privuče posjetioce, a ne obratno - ukazala je govoreći za portal Radiosarajevo.ba o svijesti Sarajlija o značaju ove kulturne institucije.

"Nedavno sam pronašla citat koji kaže da vrijednost muzeja leži u onome što radi, a ne u onom što jete ili šta ima. Drugim riječima, nije presudno ono šta i koliko muzej posjeduje i koliko su mu značajne zbirke nego ono kako ih prezentira i šta radi s tim, što mi je postalo motivacija i vodilja za rad. Može muzej imati Mona Lisu, ali ako ne nađe put do publike, način na koji je koristi, nije ispunio svoju misiju. Davno smo odlučili da koristimo zbirke, tj. građu koju imamo kao naše glavne resurse, a one dobrim dijelom upravo govore o periodu Drugog svjetskog rata na ovim prostorima i antifašističkom naslijeđu. Od materijala iz kolekcije umjetničkih djela i fotografija napravili smo izložbu i progovorili o fašizmu i antifašizmu, za 6. april prije dvije godine kada smo postavili izložbu na Vracama kao historijskom lokalitetu... Velikom multimedijalnom izložbom smo skrenuli pažnju na važnost ZAVNOBiH-a", kazala je Hašimbegović.

Navela je da Historijski muzej počinje s novim projektom opisavši ga kao velikim. Cilj je da se cijeli fundus Zbirke umjetničkih djela inspirisan Narodnooslobodilačkom borbom predstavi javnosti, rekla je dodavši:

"Mi smo ti koji ovakvim i sličnim aktivnostima trebamo osvijestiti građane o  značaju Muzeja i građe koju posjeduje, a ne kriviti građane kako nisu svjesni značaja. Već godinama ponavljamo i namjeravamo ponavljati i dalje: ovo je vaš Muzej, ovo je vaše naslijeđe".

Španci, Turci, Litvanci i drugi su Vrace doživjeli kao svojim antifašističkim naslijeđem

U nastavku razgovora se osvrnula na to koliko stranci poznaju antifašističko naslijeđe Sarajeva.

"Nekad je tužno, da ne kažem frustrirajuće, vidjeti da se više stranci bave našom historijom i konkretno, našim antifašističkim naslijeđem, što u konačnici možda i nije loše jer će širom svijeta biti objavljeni radovi na osnovu muzejske građe i dokumenata, a koji svjedoče o velikom antifašističkom pokretu na ovom dijelu Evrope u toku Drugog svjetskog rata", naglasila je za portal Radiosarajevo.ba podsjetivši da je u organizaciji institucije čija je direktorica očišćeno antifašističko spomen obilježje na Vracama gdje su učestvovali studenti iz drugih zemalja.

"Nisu mladi iz Španije, Turske, Litvanije i drugih zemalja to gledali kao  isključivo antifašističko naslijeđe Sarajeva, nego kao dio svog naslijeđa, kao univerzalnu vrijednost u čije principe vjeruju. O tome pokušavamo podići svijest i tome podučavati mlade", dodala je.

Smatra da strance sve više interesuje antifašističko naslijeđe Bosne i Hercegovine i drugih republika bivše Jugoslavije. Da je to tako, navela je primjer sve veće posjećenosti antifašističkih spomenika i MOMA izložbu u New Yorku posvećenoj arhitekturi socijalističke Jugoslavije.

"Umjesto da se osluškuju potrebe i vide sjajne mogućnosti u razvoju turističkog i razvojnog potencijala i radi na infrastrukturnoj i drugoj podršci, ovdje je i dalje ovo naslijeđe u kategoriji neželjenog, a s tim u vezi i zapuštenog i skrajnutog", mišljenja je.

Kao jedan od ciljeva Muzeja je navela podsticanje kritičkog razmišljanja, a posebno se to odnosi na mlade. Tvrdi da institucija, svjesna poteškoća, nastoji na različite načine približiti antifašističke vrijednosti.

Susreti mladih iz Bosne i Hercegovine sa njihovim vršnjacima iz zemalja regije i Evrope i susret mladih sa učesnicima Narodnooslobodilačke borbe su neki od načina kojima Muzej nastoji biti što dostupniji ovoj populaciji.

"Trenutno radimo na razvijanju projekta za mlade koji ima za cilj rad na spomeničkoj baštini posvećenoj upravo antifašizmu i Narodnooslobodilačkoj borbi", ispričala je za portal Radiosarajevo.ba.

S malo truda se može vratiti stari sjaj

Kako je kazala, niko od institucija vlasti se ne smatra nadležnim nad Historijskim muzejom i to prihvata, ali da bi ipak trebalo biti odgovornih i savjesnih.

Za Hašimbegović rekonstrukcija zgrade jeste prioritet, ali institucija nije u mogućnosti da samostalno to uradi. Što ne znači da sjede skrštenih ruku.

"Pobrinuli smo se, zahvaljujući saradnji sa Kulturnim naslijeđem bez granica (CHwB) i podršci prestižne američke Getty fondacije, da dobijemo plan konverzacije i procjenu troškova, što je prvi i osnovni korak potreban za sve daljnje radove. Djelujemo na različitim stranama, umrežavamo se sa potencijalnim partnerima za restauraciju, dižemo glas i svijest o važnosti ovog modernističkog zdanja lokalno i međunarodno. No, i pored svih napora, za veće zahvate i investicije potrebna nam je ozbiljna podrška".

Misli da je ostvarivo da zgrada Historijskog muzeja vrati umjetnički sjaj - da ponovo bude vrhunsko arhitektonsko djelo, samo kada bi bilo malo više razumijevanja.