Eldin Hadžović: Mediji su pali u ruke lupeža

Nedavno je, povodom međunarodnog dana djeteta, UNICEF dodijelio novinarske nagrade za novinarski doprinos zaštiti djece. Ovogodišnja tema bila je "Zaštita djece izložene riziku i djece u kontaktu sa pravosudnim sistemom u BiH", a nagrađeno je devet novinara, podijeljenih po različitim kategorijama.

U nastavku pročitajte intervju sa kolegom Eldinom Hadžovićem, kojem je dodijeljeno specijalno priznanje  kategoriji tekstova objavljenih na Internetu.
 
"Nagrađen sam za priču "Dvostruko napušteni: Bosanska siročad na cjedilu", koju sam radio u sklopu Balkanske stipendije za novinarsku izvrsnost, koju već godinama dodjeljuje Balkanska istraživačka mreža u suradnji sa Erste fondacijom i Robert Bosch Stiftungom. Priča se bavi stanjem u kojem se nalaze štićenice i štićenici domova za djecu bez roditelja i roditeljskog staranja, te nemogućnošću države Bosne i Hercegovine da ispravno nadgleda svoja sirotišta, niti da osigura pristojnu alternativu ustanovama za djecu bez roditeljskog staranja", govori Eldin Hadžović za portal Mediacentra Media.ba

Isplati li se istraživačko novinarstvo? 

Na pitanje o 'rentabilnosti' istraživačkih priča, te o razlozima zašto u bh. medijima imamo sve manje kvalitetnog istraživačkog novinarstva, laureat nagrade kaže:

"Najprije, moram reći da nisam impresioniran terminom "istraživačko novinarstvo", pošto vjerujem da u osnovi svako novinarstvo mora biti istraživačko, ako na tu djelatnost gledamo kao na permanentni proces traganja za istinom, koji ne počinje i ne završava sa jednim novinarom ili jednom novinarskom pričom. Istraživačko novinarstvo u užem smislu jest zahtjevnije, u smislu da je za temeljito istraživanje potrebno uložiti jako puno vremena, novaca i živaca, zbog čega su priče u kojima su sve činjenice provjerene i po nekoliko puta danas jako rijetke u odnosu na sve ono što se objavljuje, kao što su i rijetka sistematska i dubinska istraživanja. Međutim, to nije problem samo novinarstva u BiH, nego i novinarstva uopće, naročito nakon pojave interneta. Pored toga, ne treba zanemariti ni pitanje zainteresiranosti publike, pošto većina ljudi danas radije čita kratke i jednostavne priče, najčešće tabloidnog karaktera, i po tome se Bosna i Hercegovina ne razlikuje od, recimo, Švedske. Ono po čemu se bitno razlikuje su čitalačke navike#.
 
O stanju i perspektivama istraživačkog novinarstva u BiH, laureat UNICEF-ove nagrade u intervjuu za portal Media.ba kaže:  

"U nesređenom društvu poput našeg istraživačkih tema ima u izobilju, a ne može se reći da nema odličnih novinara. Nesreća je, međutim, što su novinska izdavačka djelatnost i generalno mediji pali u ruke male grupe lupeža, zbog čega je novinarstvo u cijeloj regiji palo na nepodnošljivo niske grane. U takvom kontekstu, jedino ozbiljni regionalni neovisni medijski projekti mogu producirati kvalitetno i pošteno novinarstvo"