Dirigent Pawel Przytocki o Chopinu i Poljskoj

Foto: arhiva

Sarajevska filharmonija u suradnji sa Poljskom ambasadom obilježava 200 godina od rođenja jednog od najznačajnijih pijanista i kompozitora Poljske, ali i svjetske muzičke kulture Freyderyka Chopina. Svečani koncert planiran je za 5. mart u 20,00 u dvorani Narodnog pozorišta.

Na početku, riješimo jednu nedoumicu - Poljaci će uvijek insistirati da se ime ove svjetski slavne osobe (koja je rođena u Poljskoj a umrla u Francuskoj) piše na poljski način, dakle Fryderyk, dok historija muzike njegovo ime mahom bilježi na francuski način kao - Frédéric.

Chopin je u svom kratkom životu (1. mart.1810. – 17. oktobar 1849.) ostavio opus od 74 objavljena djela, a na koncertu u Narodnom pozorištu, filharmonijski orkestar će, uz solistu iz Poljske Karola Radziwonowicza i poljskog dirigenta Pavela Przytockog izvesti: Koncert za klavir i orkestar No.2, op. 21 u f-mollu i Veliku Polonezu op. 22 u Es duru, a kao uvertiru, djelo poljskog kompozitora Karela Kurpińskog Dvije kolibe

U pauzi jedne od proba za ovaj značajan koncert, zamolili smo dirigenta Pavela Przytockog za nekoliko izjava

RadioSarajevo: Gospodine Przytocki, kada sam god sa nekim Poljakom razgovarala o Chopinu, ta osoba se smiješila. Rijetko se sreće nacija koja gaji toliki kolektivni ponos na jednu osobu iz istorije muzike

Przytocki: Mi smo veoma ponosni na Chopina i doživljavamo ga kao nacionalni simbol, iz više razloga.

Prvo, Fryderyk Chopin je bio fenomen, ne samo poljski fenomen, već i evropski. Njegov kompozitorski rad je neupitan. Njegova muzika je duboko vezana uz našu tradiciju, historiju i mentalitet. On je u to vrijeme Poljsku predstavljao u Evropi.

Drugo, Chopin kao pijanista je bio fenomen. Zajedno sa Šumanom i Listom izvršio je utjecaj na evropski pijanizam.

On nije bio kompozitor simfonijskog kapaciteta. To nije tajna, poznato je da on nije bio veliki orkestrator. Ali to ne umanjuje njegov ogroman značaj na razvoj pijanizma. Da nije bilo njega, ne bi bilo npr. Debyssyja. Chopin je kroz svoja klavirska djela zacrtao put kojim će se razvijati muzika kasnije u 20 stoljeću.

Zanimljivo je koliko je on važan i neevropskim kulturama. Koliko muzičara iz Azije fantastično izvodi njegove kompozicije. To je zanimljivo, zato što muzičari npr. iz Kine ili Japana drugačije doživljavaju evropsku muziku. Melodija azijskih jezika je drugačija od melodije evropskih, a tako je i sa njihovom tradicionalnom muzikom koja se bazira na drugačijim tonskim sistemima. Međutim, Chopinove kompozicije izvode fonomenalno, obožavaju njegovu muziku. Ta činjenica je za mene zapanjujuća.

RadioSarajevo: Da li su Poljaci, generalno gledajući, romantična nacija?
Przytocki: Da, gledajući u natrag u 19 stoljeće, vidimo masovno buđenje romantičnog pokreta u Poljskoj. Naša historija je razlog tome. Poljskoj se osporavalo da postoji kao država. Naša kultura je osporavana. Stoga mislim da je naša historija romantična i u doba romantizma poljska muzika i poljska poezija cvjetaju.

Treba reći da je za vrijeme Novembarskog ustanka 1830, kada su se Poljaci (zajedno sa Ukrajincima, Bjelorusima i Litvancima, op. aut) digli protiv Ruske imperije, velika Šopenova želja je bila da u to vrijeme bude u Varšavi. Međutim, bio je bolestan i slab, a Poljacima iz matice je bilo bitnije da ostane u Parizu i da ih predstavlja kao kulturni ambasador. Govorili su – da si ovdje bio bi samo jedan običan čovjek, ali ti stvarajući muziku predstavljaš cijeli narod. Tada je nastao niz romantičnih djela, od kojih je najvažnija svakako Revoulcionarna etida. Bio je iskreno shrvan tragičnim ishodom ustanka i to se čuje u njegovoj muzici.

RadioSarajevo: Kako ste vi kao Poljak doživjeli pripajanje Evropskoj uniji?
Przytocki: Za nas je to veoma bitno, za mene je to jedna potpuno drugačija situacija. Moja karijera je počela 1985, dakle u socijalizmu. Tada je sve bilo drugačije i moje tadašnje brige bile su drugačije. Moja djeca danas će imati potpuno različito sazrijevanje od onog koje sam ja prošao. Naravno, mnogo nam je bolje sada, nego što je bilo. Sretan sam zbog toga. Znam da vaša zemlja još nije ušla i nadam se da ćete uspjeti što prije.

RadioSarajevo: Na kraju, kakva su vaša iskustva sa sarajevskim orkestrom?
Przytocki: Ovaj orkestar ima kvalitet i ima potencijal. Oni muziku koju dirigujem osjećaju veoma dobro i sa puno entuzijazma. Ono što nedostaje ovom orkestru je svakodnevan rad sa dobrim dirigentima, a ne samo s vremena na vrijeme. Ta vrsta kontinuiteta je neophodna, ali znam da je to vezano uz finansije i druge probleme...

RadioSarajevo: Hvala na razgovoru i puno sreće


Plakat za koncert povodom 200. godišnjice Chopinova rođenja