Bosanac na Islandu: Radnik je ovdje na prvom mjestu, godišnji traje 45 dana

Rašid Ramljak je Bosanac, porijeklom iz Donjeg Vakufa, koji već skoro dvije decenije živi i radi na Islandu.

U razgovoru za Anadoliju govori o tome kako mu je bilo u ovoj otočkoj zemlji kada je te 2005., kada je imao samo 25 godina, sam stigao na Island, o procesu navikavanja i općenito o ovoj zemlji poznatoj po gejzirima, vulkanima, ribolovu, ali posljednjih godina i po dobrom nogometu.

"Ovdje sam, eto, skoro šesnaest godina. Stigao sam na Island 1. januara 2005. godine. Došao sam uz pomoć prijatelja iz Bosne. On mi je mnogo pomogao da dođem ovamo. Odmah sam počeo raditi, već 2. januara u firmi za pakovanje ribe. Sjećam se da je bio veliki snijeg. U Bosni je tada život bio težak i samo zato sam i došao ovamo. Niko u našoj kući nije bio zaposlen. Slabo se živjelo. Noćima sam molio Boga da mi da neki izlaz i, eto, na kraju se to i desilo", kazao je Ramljak, koji od dolaska na Island živi u malom gradu Olafsviku u kojem živi oko hiljadu stanovnika.

Ističe kako mu je bilo posebno teško dok je sam živio na Islandu, ali brzo se oženio, nakon čega mu je, kako kaže, bilo mnogo lakše.

"Jedno vrijeme sam bio sam ovdje, bez igdje ikoga. U početku mi je bilo teško. Posao je bio težak, dok nisam naučio kako se radi posao i navikao se polako. U početku mi je bilo teško i bez Bosne. Njihov način života mi je bio dosta drugačiji. Teško je bilo naviknuti se na novi način života. Nekako sam ipak sve to izdržao. Tješio sam se, govoreći sebi da je u Bosni teška situacija i da je bolje što sam ipak na Islandu. Sada je sve mnogo ljepše. Dobili smo u međuvremenu sina i kćerku. Sretni smo ovdje, šta da kažem. Imamo ovdje sve, ali nam ipak fali naša Bosna", ispričao je Ramljak.

Drugačiji vremenski uslovi na Islandu

Trebalo mu je dosta vremena da se navikne i na drugačije vremenske uslove u toj otočkoj zemlji u kojoj je klima mnogo drugačija nego na području Balkana.

"Island je baš hladna zemlja, ima i jakih vjetrova. Ove zime je vrijeme bilo baš loše. Uglavnom, zimi su noći duge, a dan traje oko dva-tri sata. Kako dolazi proljeće to se normalizuje. Krajem augusta je onda uvijek dan. Vidi se i danju i noću. Praktično nema mraka", ističe te dodaje da su stanovnici Islanda veoma prijatni i ljubazni ljudi koji vole pomoći drugima u nevolji.

"Islanđani su stvarno dobri ljudi. Vrlo su tolerantni prema drugim ljudima, prema strancima. Svako ima ista prava ovdje. Ne gleda se kako se ko zove, da li je musliman, kršćanin ili bilo šta. A i zemlja je lijepa, posebno za odmor. Ovdje se psihički možete lijepo odmoriti. Odlična je i za život, iako je mnogo skupa. Životni standard na Islandu je visok, ali je zato skoro sve vrlo skupo", priča ovaj Bosanac.

Na tom području, gdje on živi s porodicom, stanuje još šest porodica s područja Balkana koje su kao i Ramljak stigli u potrazi za boljim životom za sebe i svoju djecu.

"Ponekad se družimo kada imamo vremena. Većina je u početku radila u firmama koje se bave proizvodnjom ribe, a sada radimo u raznim firmama. Ovdje smo se baš navikli. Živi se lijepo, ali kad god se sastanemo pričamo o našoj Bosni. Bog zna dokle ćemo ovdje ostati. Ali, ako bih dočekao penziju, volio bih se vratiti jednog dana u Bosnu", kaže Ramljak.

Djeci pričaju o historiji, običajima i kulturi BiH

Priča kako se supruga i on trude da im djeca nauče što više o historiji, običajima i kulturi BiH i da lijepo pričaju bosanski jezik.

"Djeca nam pričaju bosanski kod kuće i nikad islandski. Takav je dogovor. Djeca naravno s društvom pričaju islandski i engleski, koji su baš dobro naučili. Ovdje su vrtići vrlo kvalitetni. Djecu lijepo vaspitaju i uče lijepom ponašanju da bi poslije bili odgovorni građani. Islanđani odgoju djece pridaju baš veliki značaj. U školi djecu ne tjeraju da uče napamet kao u Bosni. Sve im pokazuju kroz praksu. Posebno se u školi brinu da se djeca zdravo hrane i da su sportski aktivna. Ovdje su djeca baš zaštićena i slobodna. Dok malo porastu, onda mogu početi i raditi i sebi početi zarađivati novac. Za djecu i mlade sigurno je puno bolje nego kod nas u Bosni. To je jedan od najvećih razloga zašto sam i dalje u ovoj zemlji", dodaje Ramljak.

Island mu se, kaže, sviđa i zbog toga što se u toj zemlji poštuje i cijeni vrijedan radnik.

"Ovdje se posebno poštuju prava radnika. Radnik je na prvom mjestu. Dobrog i vrijednog radnika neće niko lako pustiti da ode u drugu firmu. Imamo i godišnjeg oko 45 dana. U slučaju neke bolesti, radniku se odmah izlazi u susret. U slučaju bolesti, možeš nazvati telefonom ljekara i dobiti potvrdu. Ovdje niko ne laže o tome i niko ne zloupotrebljava sistem", kaže Ramljak.

Vjerujem u ovu zemlju i ovdje se osjećam sigurno

Priča kako na Islandu, koji trenutno broji oko 370 hiljada stanovnika, žive ljudi iz mnogih zemlja svijeta.

"Ima mnogo ljudi iz Poljske, Sirije, s Filipina, Kine, Tajlanda itd. Ovdje mi se posebno sviđa što je zemlja mirna za život. Nekako sam zavolio ovu zemlju jer mi je pružila podršku kada mi je najviše trebala. Ostvario sam neke svoje ciljeve u ovoj zemlji i zato je i volim. Sviđa mi se i što se ovdje cijeni rad i svaki trud koji uložiš. Vjerujem u ovu zemlju i ovdje se osjećam sigurno. Opet, nekako mi nedostaje i Bosna. Tamo su korijeni moji. Nedostaje mi onaj jutarnji zrak, naša bosanska kahva, cvrkut ptica, naši praznici, naše planine, nedostaju mi džamije i ezani. Nema ljepše zemlje od Bosne, ali tamo nema čovjek neku sigurnost. Nedostaje mi mnogo stvari kojih ovdje nema, ali opet, s druge strane, kada vidim neke svoje prijatelje u Bosni koji imaju sve ovo, ali teško žive, nemaju posla i preživljavaju. Tada mi ustvari bude jasno koliko je važno da čovjek živi u zemlji gdje može lako doći do posla i fino zaraditi za svoju djecu", kazao je ovaj Bosanac, dodajući kako je dobro da ima priliku da skoro svake godine za vrijeme godišnjeg odmora posjeti rodbinu i prijetelje u domovini i uživa u bosanskoj hrani.