Ahmed Lindov, norveški političar: Dok god građani BiH budu tražili "štelu", neće biti pravde

2
Radiosarajevo.ba
Ahmed Lindov, norveški političar: Dok god građani BiH budu tražili "štelu", neće biti pravde
Foto: Privatni album / Ahmed Lindov

Ahmed Lindov (30), norveški političar porijeklom iz Bosne i Hercegovine, odnedavno najužeg član Centralnog komiteta socijaldemokratske Radničke (Laburističke ) partije u kojem sjedi i aktuelni norveški premijer Jonas Gahr Støre, privukao je pažnju ovdašnje javnosti početkom ove godine kada je ušao u parlament te zemlje na sjeveru Evrope.

Razgovarao: Faruk Vele 

Lindov je zamjenski član iz regije Zapadni Agder, a u parlamentu je mijenjao iskusnu parlamentarku Kari Henriksen. Time je mladom advokatu ukazana velika čast da bude prvi Bosanac u najvišem zakonodavnom tijelu Norveške. Ranije je bio prvi stranac u Vijeću općine Kvinesdal na samom jugu Norveške. Iako je u Parlamentu Norveške bio privremeno, zahvaljujući aktivnom pristupu pokrenuo je niz inicijativa, uključujući i pitanja saradnje zvaničnog Osla sa njegovom Bosnom i Hercegovinom.

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Inače, Lindov je rođen u izbjeglištvu u Splitu 1993., gdje se njegova porodica sklonila iz opkoljenog Sarajeva, da bi nekoliko mjeseci nakon rođenja stigao u Norvešku, gdje je ovaj mladi čovjek već ostvario zapaženu karijeru.

Pored ulaska u parlament, u maju ove godine Lindov je izabran u Centralni komitet, odnosno rukovodstvo Radničke partije na čijem je čelu Jonas Gahr Støre, aktuelni premijer Norveške, a većina članova su ministri i načelnici većih gradova te zemlje.

"Tako da mi je izrazito velika čast sto sam izabran u rukovodstvo stranke. Svoj položaj u Centralnom komitetu ću pokušat koristit za jačanje prava manjinski zajednica u Norveškoj kao što je i bosanska, ali ću se isto potrudit da pokušam stranku malo više uključiti u međunarodnu politiku pogotovo u Europi", kaže Ahmed Lindov.

Norveška ulaže u sigurnost Zapadnog Balkana: Tri miliona eura za implementaciju 33 projekta

Norveška ulaže u sigurnost Zapadnog Balkana: Tri miliona eura za implementaciju 33 projekta

Kada se mladi i obrazovani s iskustvom života u razvijenim zemljama, ljudi poput Ahmeda, jednom odluče vratiti u BiH i preuzeti procese u zemlji (slično se, recimo, desilo na Kosovu, u Bugarskoj…), bit će valjda nade za nas.

Veze BiH i Norveške

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri ste u norveškom parlamentu uspjeli nametnuti tačke o vezama BiH i Norveške i kako vidite bilateralne odnose dvije zemlje?

Lindov: Za vrijeme boravka u parlamentu nije bilo tački dnevnog reda koje su bile direktno povezane sa Bosnom i Hercegovinom, iz tog razloga ja sam gledao na koji način da na dnevni red nametnem tačke koje su relevantne za Bosnu i Hercegovinu. Uspio sam djelomično nametnuti tačke koje imaju za cilj jačanje veza između BiH i Norveške.  Uvrstili smo na dnevni red tačke o drumskom prijevozu robe, jačanje Oružanih snaga država koje su indirektno pod prijatnom ruske agresije i pokrenuli smo razgovore o olakšicama norveškima kompanijama za investicije na zapadni Balkan, gdje je BiH centralna tačka.

Ovo su sve procesi koji su spori i koji trebaju da se njeguju s obje strane, iz tog razloga sam 15. marta ove godine 2023. u saradnji sa bosanskohercegovačkom ambasadom u Norveškoj organizirao dolazak člana Predsjedništva BiH Željka Komšića u zvaničnu posjetu.

Ahmed Lindov
Foto: Privatni album: Ahmed Lindov

U toj posjeti predsjednik Komšić se sastao sa ministricom vanjskih poslova Norveške, Anniken Huitfeldt, kao i sa grupom parlamentaraca u norveškom parlamentu. Ti sastanci su približili trenutnu vlast Norveške prema BiH. Ta saradnja bi se trebala nastaviti. Jer jedino kroz aktivan politički rad možemo očekivati neke rezultate. Meni je izrazito drago što je nakon ovog sastanka Bosna i Hercegovina ponovo postala jedna aktivna tačka na dnevnom redu zvanične Norveške.

To je dobar početak i sad trebamo samo nastavit raditi u tom smjeru za dobrobit BiH i Norveške. Bilateralni odnosi su, po meni, dobri, ali vidim da ima dosta prostora za poboljšanje. Ambasada BiH u Norveškoj i norveška u BiH rade aktivno i uključeni su u društva. Nažalost, političari nisu isto tako uključeni i vjerujem da bi bilo dobro da se češće organiziraju susreti između norveških i bosanskih političara. Uvjeren sam da kroz jedan takav aktivni pristup možemo dosta poboljšati naše bilateralne odnose.

Radiosarajevo.ba: Najavljivali ste, uz ostalo, i zalaganje za vladavinu prava u Bosni i Hercegovini, koliko ste uspjeli inicirati ovu temu i kako vidite situaciju u BiH po tom ključnom pitanju?

Lindov: Jesam i uvijek ću se boriti za vladavinu prava, jer je to temelj sigurnog i prosperitetnog društva. Vladavina prava je glavni preduslov za društvo gdje su svi građani ravnopravni. Kad smo pred zakonom isti, onda imamo ista prava. Ova tačka je od ranije na dnevnom redu Norveške. Norveška godinama između ostalog učestvuje u financiranju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, baš iz razloga da jača vladavina prava. Na ovu temu sam radio u parlamentu i radim kroz Centralni komitet Radničke (Laburističke) stranke u Norveškoj.

Pristup koji imam po ovom pitanju je dualističan. Jer jedno je izmjena zakonodavstva i sličnog, dok je drugi dio edukacija građana. Danas u BiH imamo dosta izazova sa poštivanju prava, ne što nema zakona nego što se građani neće da pridržavaju istih. Takav pristup potkopava i urušava temelje društva gdje se poštuju zakoni.  Razlog tome jeste što ne može nijedna država nadgledati svakog pojedinca 24/7 h, tako da dok god Bosanci i Hercegovci budu tražili "štelu"/"vezu" neće moći postojati vladivna prava, pošto se time pokušava izbjeći upravo vladavina prava.

Ahmed Lindov
Foto: Privatni album: Ahmed Lindov

To da bi se promijenilo mora BiH javnost aktivnije radit edukaciju BiH građana da bi narod razumio koliko sami sebi štete. Tu, ako mogu šta pomoći, stavljam se na raspolaganje…

Način na koji može Norveška kao i drugi europske zemlje pomoći BiH jest da se podržavaju i zahtijevaju reforme od BiH vlasti. Na tu temu sam pravio nekoliko prijedloga dok sam bio u parlamentu Norveške. Moji prijedlozi se nisu odnosili samo na BiH već i na ostatak Zapadnog Balkana. I po meni je glavni uslov za jačanje vladavine prava, poštivanje međunarodnog suda u Haagu. Tako da po meni „stranci“ moraju bit strožiji kad se dijele europski grantovi po Balkanu, da se ne mogu primiti ta sredstva od strane vlada gdje sjede negatori međunarodnog prava. Jer dok god ne podvučemo neku crtu nećemo moći očekivati neki realni napredak na temu vladavine zakona.

Radiosarajevo.ba: U Norveškoj živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, kakvim ocjenjujete njihov položaj u društvu i u kojoj mjeri se oni mogu involvirati u procese u BiH?

Lindov: Da, u Norveškoj ima oko 18 000 – 20 000 Bosanaca i Hercegovaca, većina njih su dobro integrisani u društvu i imaju fin položaj u norveškom društvu. Bosanska zajednica je malo neobična pošto, iako je uključena u skoro sve dijelove norveškog društva, mi smo grupa koja skoro najmanje glasa na izborima u Norveškoj.

Tako da iz tog razloga često nismo u procesima koji donose odluke u Norveškoj gdje žive, a ni u BiH. Naša zajednica u Norveškoj se može sigurno involvirati u procese u BiH ako oni to žele, ali moje iskustvo zadnji osam godina ukazuje na to da postoji dio Bosanaca i Hercegovaca koji se hoće da uključe u procese i u Norveškoj i BiH, a drugi dio nema tu želju i hoće samo „da žive svoj život“.

Ja tu uvijek kažem da bi bilo lahko da to može tako, ali je po meni štetno za naš narod gdje god on bio, da nije uključen u političke procese, jer je politika taj dio društva koji utiče na svačije živote htjeli mi to ili ne. Zato mislim da bi trebao naš narod da uzme aktivnu ulogu u političkim životu gdje žive.

Način na koji se dio naše zajednice uključuje u procese u BiH su kroz udruženja i organizacije koje imaju za cilj jačanje Bosne i Hercegovine. U Norveškoj je naša bh. zajednica osnovala Privrednu komoru 2008. godine. Ta privredna komora ima za cilj da jača privredne i društvene veze između BiH I Norveške. Od 2019. pa do danas ja sam član Upravnog odbora i predsjednik iste Komore i mogu vam reći da imamo više projekata koji su realizovani. Komora danas broji 58 firmi članica u Norveškoj i BiH i svake godine smo imali rast. A ove godine su se počele i velike norveške firme učlanjivati, što je direktan dokaz da se naša zajednica u Norveškoj može uključiti u procese u BiH, ako mi to želimo.

Ako dijaspora "nema za koga glasati" u BiH, neka kandidiraju svoje ljude

Radiosarajevo.ba: Kako generalno vidite mogućnosti bh. dijaspore da se uključi u procese jačanja BiH i demokratski procesa u njoj?

Lindov: To je teško pitanje sa jednostavnim odgovorom. Bh. dijaspora se može uključiti u procese jačanja BiH i demokratski procesa u njoj na način da da glasaju i koriste svoje pravo glasa, odnosno da se kandiduju za političke funkcije u Bosni i Hercegovini.

Prvo dio odgovora jest da moramo svi koristiti pravo glasa ako hoćemo da utičemo na razvoj našeg društva. Kad to kažem našim ljudima odmah mi kažu „nemamo za koga glasati“. Iz tog razloga ide drugi dio odgovora, a to jest da se i naši u dijaspori kandidiraju za političke funkcije u BiH. Na taj način ne može mi niko iz dijaspore reći da nemaju za koga glasati pošto je to već dogovoreno itd., kad mogu kandidovat svoje kandidate i da ih oni biraju, ako žele.

To je prvi korak ka jačoj Bosni i Hercegovini. Jer da bi se usvojili zakoni u BiH koji su u skladu sa ljudskim pravima itd., mora bit dovoljno demokratski ruku u skupštinama i vijećima, a manje nacionalista koji koriste govornice samo za sijanje mržnje i slavljene ratni zločinaca. Jaka Bosna i Hercegovina će se izroditi kad narod shvati da je to njihova odgovornost, a ne odgovornost Berlina, Istanbula, Brisela itd. 

Radiosarajevo.ba: Predstoje uskoro izbori u Norveškoj, kakva su Vaša očekivanja?

Lindov: Da, ove godine se u Norveškoj lokalni i regionalni izbori, što bi kod nas bili opštinski i kantonalni. Ja sam na izborima kandidat za načelnika Opštine Kvinesdal ispred Radničke (Laburističke) stranke. Moja očekivanja su da se ćemo uradit jednu dobru i aktivnu kampanju i da će glasači to nagraditi većim brojem glasova  nego što smo dobili na prošlim izborima 2019.

Cilj mi je da stranka ostvari napredak i da uđemo u opštinsku vlast. Naravno, volio bih da postanem načelnik, ali mi je primarni cilj da vratim stranku u vlast pa makar to bilo i u nekoj koaliciji koja ne bi meni dala mjesto načelnika. Trenutni rezultati s terena pokazuju da imamo dobre šanse da ostvarimo solidan napredak što bi nam moglo donijeti načelničko mjesto u opštini.

Poruka Bosancima i Hercegovcima

Radiosarajevo.ba: Koja je Vaša poruka građanima BiH u Norveškoj koji bi Vam eventualno mogli dati povjerenje?

Lindov: Rado bi podijelio poruku sa svim građanima BiH u Norveškoj, jer broj koji za mene može glasati je mali pošto naših ljudi ne živi mnogo u mojoj opštini u Norveškoj.

Moja poruka svima Bosancima i Hercegovcima u Norveškoj je sljedeća:

"Zamolio bi vas sve da iskoristite pravo glasa na opštinskim i regionalnim izborima ove godine u Norveškoj. Iako dosta nas misli da jedan glas ništa ne može promijeniti, to nije tačno. Često izbore na lokalnom i regionalnom nivou odluči mali broj glasova. A ima razlike u tome ko vam vlada u opštini ili regiji gdje boravite. Iz tog razloga bih vas zamolio da iskoristite svoje pravo glasa i sami učestvujete u odlučivanju koga želite da vodi politiku u vašoj lokalnoj zajednici naredne četiri godine".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije