Adnan Rovčanin: Besplatna registracija firmi spas za bh. ekonomiju

Mnogo priznanja i nagrada za predani rad našlo se u rukama profesora s Ekonomskog fakultetu u Sarajevu Adnana Rovčanina, no one najdraže su stigle od studenata kojima je predavao ili predaje.

Ovaj doktor ekonomskih nauka i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova, univerzitetskih udžbenika i publikacija, radio je na međunarodnim i domaćim projektima, istovremeno je angažiran i na drugim Univerzitetima kako u BiH tako i u susjednim zemljama, ali i u dalekom svijetu. Njegov rad prepoznali su i kanadski stručnjaci te ga angažirali u eminentnom časopisu International Business and Management. Ono što je posebno interesantno je činjenica da je profesor Rovčanin jedini s područja Balkana koji radi za ovaj časopis.

Na početku razgovora profesor Rovčanin nam jasno daje do znanja kako ima odličnu komunikaciju sa svojim studentima te da su mu priznanja "Najbolje ocijenjen profesor" zapravo najveće i najznačajnije priznanje. Takvu ocjenu su mu dali ne samo studenti u Sarajevu nego i u Tuzli, Zenici, Mostaru, ali i u Londonu, gdje je za svoj dugogodišnji angažman na Univerzitetu u Greenwichu ocijenjen najvišim ocjenama.

"Naši studenti su ambiciozni i inteligentni, osobe koje moramo samo malo sistemski potaknuti kako bi pokazali svoje prave mogućnosti i sposobnosti. Ni po čemu ne zaostaju, zapravo najvjerovatnije su i ispred studenata na zapadu. To potvrđuju činjenice. Naime, naši studenti nakon što odu na studije izvan BiH na ekonomskim fakultetima širom svijeta pokažu se kao najbolji studenti te ostaju u tim zemljama kao asistenti, profesori ili pak nađu posao u prestižnim svjetskim kompanijama".

Profesor Rovčanin je rukovodilac zajedničkog master studija Napredni finansijski menadžment Ekonomski fakultet Zagreb – Ekonomski fakultet Sarajevo.

Dobra suradnja sa studentima rezultirala je i dobrim rezultatima, ali i posjetom berzi izvan matične zemlje. Naime početkom ove godine sa svojim studentima posjetio je berzu u Dubaiju, posjetili su i zagrebačku berzu, a plan je da uskoro posjete i frankfurtsku berzu.

"Dogovoreno je i da naši studenti iz Sarajeva, smjer Napredni finansijski menadžment imaju pravo koristiti resurse zagrebačke biblioteke, isto kao i tamošnji studenti Ekonomije. Ovaj master studij je cijela BiH u malom. Ponosan sam jer na studiju imamo studente iz Banje Luke, Doboja, Modriče, Tuzle, Zenice, Mostara... To je studij zajedno s ekonomskim fakultetom u Zagrebu gdje studenti dobiju diplomu iz Sarajeva, a nostrificiraju je u Zagrebu".

Mnogo je radova napisao i objavio ovaj eminentni profesor, no njegova knjiga Upravljanje finansijama koja je prodana u pet udžbenika i pet izdanja nešto je zbog čega se osjeća itekako ponosnim.

"Radove koje sam do sada objavio ocijenili su najeminentniji stručnjaci. Recenzirani su i objavljeni u najprestižnijim bazama podataka u svijetu. Ipak, za mene je najveća vrijednost to što studenti moju knjigu ocjenjuju kao čitljivu, pitku te da iz nje mogu lako usvajati znanje."

Profesor Adnan Rovčanin član je Kanadskog centra za istraživanje i razvoj te Kanadskog centra za nauku i kulturu. Istovremeno član je i uredničkog odbora časopisa International Business and Management.  

Kako razvijati poduzetništvo u zemljama u tranziciji

Daleko smo od tržišne ekonomije jer u BiH postoji specifična situacija zbog politike koja je svuda, mišljenje je profesora Rovčanina.

"Ljudi očekuju da će država osigurati posao te da državne firme trebaju imati prioritet i da su to jedina zdrava poduzeća. To je sasvim pogrešan pristup. Danas se sve više stimuliraju mali biznis i poduzetništvo. Da bi naša zemlja ostvarila značajnije rezultate na tom planu, mora razvijati poduzetničku kulturu. Ja sam predlagao konkretne mjere, a jedna od njih je znatno pojednostavljenje birokratske i administrativnih procedura registracije firmi."

Profesor nam priča kako je svojevremeno predlagao nešto što se činilo kao potpuno neprihvatljiva ideja. I sada misli da bi to bio dobar potez države koji bi dugoročno davao pozitivne rezultate.

"A to je da se jedan mjesec u godini uvede potpuno besplatno registriranje firmi. Mislim da bi država ono što bi izgubila na tim prilivima oko registracije, dobila bi na doprinosima koje bi nove firme uplaćivale, a rezultat bi bio veća zaposlenost i ekonomski rast. Nadam se da će politika imati sluha za ovakve prijedloge, a da će mladi postati odgovorniji za pokretanje vlastitog biznisa i shvatiti da ne trebaju tražiti 'radno mjesto' nego posao."

Trenutna ekonomska situacija je nezavidna, no sigurno da rješenja postoje za izlazak iz ekonomske krize, smatra ovaj ekonomski stručnjak.

"Jedan od puteva je revitalizacija našeg finansijskog sistema i stavljanje finansijskog sistema BiH, odnosno bankarskog sektora u funkciju ekonomskog rasta i razvoja. Prvenstveno da se ogromni kapital banaka na neki način stavi u funkciju ekonomskog rasta i razvoja. A ne da na jednoj strani imamo hiperlikvidne banke a na drugoj strani hronično nelikvidan i insolventan realni sektor ekonomije. Sredstva se moraju za takve stvari naći."

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je profesor Rovčanin došao, oko 3,5 miliona maraka se planira odobriti u budžetu za podršku privrednom razvoju BiH gdje će značajan dio sredstava biti usmjeren upravo za pokretanje malog biznisa.Takve vijesti kako kaže ohrabruju.

U rješavanje ekonomskih problema uključiti našu pamet

Nekoliko godina uzastopno profesor Rovčanin je bio gostujući profesor na Greenwich Univerzitetu u Londonu. On kaže da Ekonomski fakultet u Sarajevu ne zaostaje za jednim takvim fakultetom. Jedina je razlika napominje sredina u kojoj funkcioniraju ove dvije obrazovne ustanove.

Činjenica da je upravo Ekonomski fakultet u Sarajevu dobio prestižnu AACSB (The Association to Advance Collegiate Schools of Business) akreditaciju i postao dio zajednice od 5 posto najboljih u cijelom svijetu predstavlja još jednu potvrdu vodeće pozicije ovog fakulteta u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

"Imamo dobre kadrove i nastavno osoblje. Nadam se da će politika i vlast imati malo više sluha za uključivanje nauke u rješavanje konkretnih ekonomskih problema. To rade sve zemlje u svijetu i mislim da bi samo trebalo slijediti praksu pametnih zemalja", smatra profesor Rovčanin.