Umjetnička galerija poziva velike i male na Noć muzeja!
Građani i gosti Sarajeva imat će priliku da u predstojeću subotu 18. maja pogledaju zanimljive izložbene postavke upriličene povodom tradicionalne međunarodne manifestacije Noć muzeja.
Jedna od institucija kulture koja će biti otvorena za Noć muzeja je Umjetnička galerija BiH, koja je za subotu pripremila nekoliko događaja:
Na prvom spratu galerije u 20,00 bit će otvorena izložba Kaverne Grada, autorice Lamije Simišić, kustosice Nermine Zildžo
Na drugom spratu od 17: 30-19:30 održat će se Likovna radionica za najmlađe pod nazivom Moja farma, moderatorice Aide Šarac
U istom prostoru od 20,00 do 24,00 moći će se pogledati izložba "Ruralno, nekad ( i sad)" - iz fundusa Umjetničke galerije BiH, čiji je autor postavke Dragan Brkić, viši kustos UGBIH
Opširnije o izložbama
Kaverne grada su mutne, nejasne i bez prisutnosti prijetnje, tačke gradske mreže. One su mjesta nepovjerenja i izbjegavanja susreta. Djelo urbanih trauma, neprogramirani, slučajni sugradjani u medjuprostoru. Upravo u tom medjuprostoru, predstavljaju potencijal za performans prirode…priroda je produktivna, ne slavi krizu, reprogramira, aktivira segmente svoje matrice. Svaki dan isprovocirani prisutnošću gradskih ruina, namamljeni njihovim problemom, polako se učimo ili smo se naučili prilagoditi. Naše poimanje svijeta oblikovano je akumuliranim impresijama i utječe na naš kreativni apparatus i našu angažiranost unutar njega. Ovaj rad se bavi pitanjem preobrazbe postojeće urbane mreže, kako bi svi njeni djelovi odgovarali protoku informacija, a istovremeno i zadržali svoj integritet, što bi im omogućilo transformaciju i prijenos podataka drugim dijelovima.
Učesnici diskusije: Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Haris Pašović, Amir Vuk-Zec, Kenan Zekić.
Ruralno, nekad ( i sad) - iz fundusa Umjetničke galerije BiH
Ovom izložbom želeli smo aktuelizirati selo i njegovu tematiku koja je bila prisutna je u djelima bosanskohercegovačkih autora, ali i ostalih koji su ovdje boravili. Izložba prezentira djela koja se bave ovom temom od prvih decenija 20 vijeka, pa do 1950-tih i 60-tih kada tema sela i ruralnog polako nestaje iz umjetnosti.
Negdje već početkom 20.vijeka pojavljuju se prvi domaći školovani umjetnici koji ostavljaju svoj zapis ili bilješku o Bosni i Hercegovini kao izrazito agrarnoj zemlji, u kojoj sela kao naselja dominiraju i poljoprivreda i stočarstvo kao glavna djelatnost njenih stanovnika. Dok su strani autori bili fascinirani raznolikošću BiH, prije svega doživljavajući je kao nešto egzotično i njima posve drugačije, domaći umjetnici su također za sobom ostavili djela ne samo dokumentarne vrijednosti ( bilježeći fizionomiju seljaka i seljanki, seoskih knezova, bogatstvo narodne nošnje, seoske običaje i sl.) već i djela izuzetnog ličnog umjetničkog doživljaja. To su prije svega pejzaži, planine sa zaseocima, livade,pašnjake, pojila, pitoreskna sela, tipične bosanske seoske kuće i dvorišta, koje dočaravaju jedan harmoničan porodični život na selu uslovljen smjenom godišnjih doba, scene rada u polju (oranja, kopanja, razne kosidbe, vršidbe, sađenje, sakupljanje sijena, ispaša stoke, vuča konja, magaraca, volovske zaprege) pa do tzv.žanr scena iz svakodnevnog života poput seoskih sijela, mobe, svadbi ili tuče seljaka.
Možemo se nadovezati na izložbu Bosansko selo iz 1940. koju je priredio Collegium artisticum, i citat Jovana Kršića, uglednog sarajevskog književnika i kritičara koji je tom prilikom u svom osvrtu na izložbu zapisao „Slikari su do sada u većini slučajeva prilazili selu kao slikarskom motivu pejsaža i u nedeljnom štimungu slikali sunčana polja... Potreba da umjetnik priđe selu osjeća se davno. I to ne samo kao posmatrač i umjetnik, nego i kao čovjek koga interesuju njegovi ljudski, materijalni i duševni problemi.“
Sva realnost bh. sela, ona stvarna problematika sela s početka 20 vijeka pa do 40 tih godina ostala je po strani: bijeda, zaostalost, neprosvećenost, težak gotovo ropski rad, alkoholizam, tuberkuloza i druge bolesti koje su tada odnosile živote.
Negdje oko 1950, nekoliko godina nakon završetka II svjetskog rata započinje i nagla industrijalizacija BiH, grade se željezare i fabrike, te dolazi do velike migracija stanovništva iz sela u kasabe, varošice i gradove te selo gubi na svoj značaju. U želji da izložbu učinimo aktuelnijom i savremenijom pozvali smo banjalučkog umjetnika i teoretičara umjetnosti Nenada Maleševića kao gosta na izložbi, te kako bh.selo, odnosno ruralno izgleda poslije 10 godina od posljednjeg rata (ili 20 nakon od izbijanja) i koje su posljedice, možemo vidjeti na njegovim fotografijama iz ciklusa Doba obnove iz 2005.
Na izložbi će biti zastupljena 70 djela različitih tehnika (od ulja, preko crteža olovkom, tušem, akvarela, pastela,tempere,do skulpture i fotografije). Izložba ima i edukativan karakter da mlađu publiku upozna sa gotovo zaboravljenom temom - nekadašnjim načinom života na selu, te pored izrazite likovne vrijednosti izložba sadrži i svoju etnografsku dimenziju.
Biće izložena djela sljedećih autora:
Leo Arndt, Maksimijan Lienbvajn (Maximilian Lebienwien), A.Lauda, Ludvig Kuba, Petar Tiješić, Daniel Ozmo, Danilo Kabiljo, Vojo Dimitrijević, Adela Ber Vukić, Lujza Kuzmić Mijić, Iva Despić, Nada Novaković, Karlo Mijić, Vojislav Hadžidamjanović, Hakija Kulenović,Vladimir Becić,Vilko Šeferov, Roman Petrović, Đorđe Mihajlović, Vlado Marjanović, Gabrijel Jurkić,Đoko Mazalić, Špiro Bocarić, Jagš Viktor, Kosta Hakman, Savo Popović Ivanov, Todor Janković, Todor Švrakić , Jovan Bijelić, Lazar Drljača, Rizah Štetić, Ismet Mujezinović, Gojko Sikimić, Nenad Malešević.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 1.07.2013.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
