Svjetski poznati umjetnik Braco Dimitrijević dobio počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu
Za Bracu Dimitrijevića historičari umjetnosti kažu da je otac konceptualne umjetnosti i jedan od najvećih živućih umjetnika na svijetu danas.
Iako je u svojih pedeset godina umjetničke karijere izlagao širom svijeta, a njegova umjetnost pripada čovječanstvu, Braco Dimitrijević i dalje za sebe kaže da je Sarajlija.
To je potvrdio i u svom govoru na ceremoniji povodom uručenja počasnog doktorata, koji je Braci Dimitrijeviću danas dodijelio Univerzitet u Sarajevu.
Zmija "visi" s drveta na poznatom šetalištu u BiH
"Osobito mi je drago da ovo dešava upravo danas, na današnji dan, jer 6. april ima veliku simboliku u mom odrastanju", istaknuo je umjetnik zahvaljujući se na velikom prizananju.
Ideju da se Braci Dimitrijeviću dodijeli počasni doktorat UNSA pokrenuli su profesorica Amila Ramović sa Muzičke akademije i profesor Bojan Hadžihalilović sa Likovne akademije UNSA. Senad UNSA je podržao ovu inicijativu, te je Dimitrijević postao član počasne akademske zajednice najstarije visokoškolske institucije u državi, u kojoj su, između ostalog Ivo Andrić, Vladimir Prelog, Meša Selimović, Emerik Blum, Josip Broz Tito, Simon Wiesenthal, Recep Tayyip Erdoğan, Mahathir bin Mohamad i Danis Tanović.
Govoreći na svečanom događaju, rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj naglasio je kako je misija ove institucije ne samo uvećanje korpusa naučnog znanja nego doprinos opštoj dobroti društva.
"Dobrobit društva tiče se i našeg duha, tj. onoga što nismo u mogućnosti da spoznamo naučnim putem. Za to je zadužena umjetnost. Umjetnici su ljudi koji, u svojoj plemenitoj misiji, stvarajući iz svog duha i tijela, stvaraju nešto za duh čoviečanstva. Umjetnost nam daje alate da svijet shvatimo i doživimo, ona nas podsjeća na neiscrpne mogućnosti drugačuje realnosti", rekao je rektor.
Rektor Škrijelj je precizirao da se Braci Dimitrijeviću počasni doktorat "gradus doctoris honoris causa" dodjeljuje kao priznanje za pola vijeka izuzetnog doprinosa razvoju umjetnosti kao prostora humanističkog djelovanja i utemeljenju konceptualne umjetnosti kao najznačajnijeg pravca u umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, a posebno zbog kapitalnog značaja njegovog stvaralačkog opusa u historiji bosanskohercegovačke umjetnosti.
Profesorica Amila Ramović naglasila je da je čin dodjele počasnog doktorata Braci Dimitrijeviću ne samo važan za sve koji umjetnost smatraju svojom, već i zato što se dešava u vremenu relativizacije vrijednosti, a ovaj umjetnik je tokom cijele svoje karijere stvarao i branao najviše vrijednosti.
U emotivnom govoru, Braco Dimitrijević, koji je svoju prvu izložbu u Sarajevu imao 1958. godine kao devetogodišnji dječak, zahvalio je i svojim školskim drugovima koji su danas prisustvovali ceremoniji
"Pozdravio bih svoje školske drugove, a posebno Zorana Redžića, sa kojim sam dijelio školsku klupu dvanaest godina i koji je trpio sve ono što drugovi koji sjede zajedno trpe jedan od drugoga".
Uz zahvale prijateljima Edinu Numankadiću i Ademiru Kenoviću, umjetnik je ispričao i anegdotu:
"Jučer mi je na aerodromu u Parizu izgubljen kofer, pa sam noćas u ponoć išao kod Danisa Tanovića da mi posludi odijelo i kravatu. Ovaj sako i kravata su jedini na svijetu koji su dobili dva doktorata", u svom je stilu zaključio dr. Braco Dimitrijević.
Braco Dimitrijević za Radiosarajevo.ba u intervjuu 2010. godine, povodom otvaranja izložbe u tada još uvijek razrušenoj Vijećnici:
Moj osjećaj u vezi ove izložbe zapravo je „valterovski“. Sarajlijama će biti jasno o čemu govorim, a za ove koji su manje upućeni taj izraz se odnosi na duh otpora, da se nešto napravi u nemogućim uslovima. To je ono što druge sredine dobiju nekako glatko i što se dešava samo po sebi i u najprofesionalnijim uslovima. Moram ponovo istaći da se ta nadnaravna želja Ars Aevija da djeluje uprkos problemima potpuno poklapa i s mojim mentalitetom i željom da kultura postoji čak i u nemogućim uslovima. Ipak, ovo nisu nemogući uslovi. Mi smo dobili podršku Grada da koristimo ovu nevjerovatno važnu građevinu koja spada u evropsku i svjetsku baštinu (...)
Sam ulaz u ovu Vijećnicu asocira na posljednju posjetu Franza Ferdinanda. Naša je želja transformirati asocijacije na Vijećnicu koje su povezane sa tragedijama iz posljednjeg rata ili sa početkom Prvog svjetskog rata. Želimo da Vijećnica asocira na umjetnost i nešto poetično gdje barke lete po prostoru sa likovima koji su doprinijeli čovječanstvu, poput Nikole Tesle, Marinettija - futurističkog talijanskog umjetnika ili Franza Kafke (...).
Mislim da je današnja svjetska kriza, zapravo rezultat toga da nema dovoljno dijaloga između kreativnih ljudi i ljudi iz politike.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
