Zlatna groznica: Za kilogram se dobije 400 eura, a jedna prosječno teži 80 kila

Radiosarajevo.ba
Zlatna groznica: Za kilogram se dobije 400 eura, a jedna prosječno teži 80 kila
Slobodna Evropa / Zlatna groznica: Za kilogram se dobije 400 eura, a jedna prosječno teži 80 kila

Sibir trese “zlatna” groznica. No, nije u pitanju “žuto”, nego “bijelo” zlato. Na hiljade tragača i avanturista, sada dok u sjevernim dijelovima Sibira, oko polarnog kruga, na poluotoku Jamal području Jakutije, sve do Čukotke i Beringova prolaza, koji Rusiju dijeli od Aljaske, vlada kratkotrajno ljeto i bijele noći, očajnički kopaju - ostatke mamuta!

U tundri pod vječnim snijegom i ledom traže cijenjene kljove i krzno tih prahistorijskih životinja, predaka slonova (bili su krupniji), kojih je, prema procjenama paleontologa, na tom području prije nekih desetak-petnaest hiljade godina živjelo više od 10 miliona, piše Jutarnji.

Oni su izumrli prije nešto manje od deset hiljada godina kada je naglo zatopljenje uništilo plodne pašnjake, pretvarajući ih u močvaru te su ti ogromni biljojedi jednostavno pomrli od gladi. Doduše, najnovija istraživanja pokazuju da su na otoku Vrangel u Sjevernom ledenom moru pronađeni ostaci mamuta koji su nestali “tek” prije nekih četiri hiljade godina.

Naime, kilogram mamutove bjelokosti cijeni se otprilike oko 400 eura, prosječna težina jedne kljove je oko 80 kg, a kapitalci znaju težiti i do 150 kg. A kako se u sibirskoj “ledenici” nerijetko mogu naći posve očuvani cjelokupni kosturi tih nekadašnjih masivnih “stotonaca”, onda nije teško izračunati koliko pravi lovci na mamutovu bjelokost mogu dići na samo jednom jedinom pronalasku.

Prema ruskim medijima, godišnje se iskopa oko 80 hiljada tona bjelokosti, a zalihe su, pretpostavlja se, još oko 500 hiljada tona!? Neki su mamuti tako dobro očuvani da se još može naći i meso na krznu ili uz rebra i kralježnicu, pa se nalaze i dobro očuvani unutarnji organi. No, meso nema vrijednost, ali se ruski naučnike žale da ga lovci bacaju i uništavaju te time uzrokuju nemjerljivu štetu u proučavanju ne samo tih životinja, nego i cjelokupne flore, faune, klime i ostalih zanimljivosti o tom davnom razdoblju.

Osim toga, to se meso ne zbrinjava na pravi način, pa često do njega dolaze razne životinje, a to onda može prouzročiti bolesti, razvoj raznih bakterija i virusa. U zamrznutim dubinama očuvali su se i mnoge druge životinje čije kosti nisu tako vrijedne i unosne, pa ruski naučnici stalno apeliraju da ih “ljutiti” lovci na mamute ne uništavaju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije