Tehnološki podvig: U Njemačkoj zgradu napravili za manje od 7 dana
Najveća printana zgrada u Europi duga je 53 metra, jedanaest metara široka i devet metara visoka. Printanje je počelo u aprilu, a ove sedmice potekla je zadnja betonska tinta. Vertikalni elementi – mahom zidovi – mogu se napraviti za svega 140 sati rada, navodi kompanija PERI 3D Construction, uključena u projekat.
Ali printanje se moralo često prekidati kako bi se obavili fini radovi, tako da se zadnji sloj stavljao poslije nekih mjesec dana, piše Tportal.hr.
Hans-Jorg Kraus je fasciniran 3D printanjem. Godine 2020. prva kuća u Njemačkoj printana je u Beckumu u saveznoj državi North Rhine-Westphalia. Kad je čuo za nju, pomislio je: 'I ja to želim'.
Uznemirujuća ispovijest kćerke NBA zvijezde: 'On nije moj otac, stalno sam plakala zbog njega'
Došlo je vrijeme i za to, a njegov serverski hotel treća je potpuno odobrena 3D printana zgrada u Njemačkoj. 'Oduvijek sam imao ogroman instinkt za igru. I to je upravo motor koji me pokreće u procesu 3D ispisa', kaže Kraus.
Umjetničke slobode arhitekata bile su veće nego inače zahvaljujući trodimenzionalnom printanju. Bilo je to neobično gradilište - buku nije stvaralo mnogo mašina, već jedan takozvani portalni printer. Škripeći i zveckajući, pritiskao je sloj betona na onaj ispod pomoću crijeva i mlaznice. Gotovo kao špricanje kreme na tortu. Mlaznica prska sloj po sloj posebne betonske smjese i tako gradi zidove koji su valoviti, a odozgo izgledaju kao pravougaonik s krivuljama. Takvi oblici nisu mogući u konvencionalnoj gradnji.
Kirija nikad nije bila veća: Evo koji su najskuplji gradovi u Njemačkoj
Iako tehnologija postoji već dvije decenije, zgrade iz 3D printera još su rijetkost. Prema proizvođaču ove tehnologije, kompaniji COBOD, svega 130 objekata većih od deset kvadratnih metara napravljeno je zaključno s prošlom godinom. Od toga je čak 55 nastalo upravo prošle godine.
"Jedan od razloga za spor razvoj je to što još nisu utvrđeni tačni standardi po kojima se gradi", objašnjava Arnaud Perrot, profesor građevinarstva na Univerzitetu Južne Bretanje u Francuskoj. On kaže da je bez tih propisa teško uvjeriti vlasti da su takve građevine stabilne.
Pa čak i ako se usvoje jedinstveni standardi, printanje zgrada još mora napredovati kako bi se tom metodom gradili i visoki objekti.
"Visoke betonske zgrade obično su ojačane čelikom, a to teško ide ako se printaju sloj po sloj", kaže Manu Santhanam, profesor građevinarstva u Indijskom institutu tehnologije u Chennaiju. Prema njegovom mišljenju, 3D izrada nije opcija za zgrade više od dva ili tri sprata.
U najvećem dijelu gradnje ondje su bila angažirana samo dva radnika za upravljanje printerom. Nema potrebe za daskama ili šalungom jer ova mješavina betona ostaje u obliku u kojem je izbaci mlaznica. Time se smanjuje količina otpada i drastično ubrzava proces gradnje zidova.
Druga prednost je to što korišteni beton ima znatno manji CO2 otisak i može se reciklirati. 'Za nekoliko godina moći ćemo srušiti ovu zgradu, isjeckati je, reciklirati i ispisati novu zgradu koristeći obnovljivu energiju', kaže Kraus.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
