Otkriće koje je promijenilo svijet: Da li ćemo 'vidjeti' trenutak stvaranja?

Jedno od najvećih dostignuća stiglo nam je iza Velikog Magelanskog oblaka. Signal, dugačak 20 milisekundi, uhvatio je trenutak kad su se dvije crne rupe sudarile – stvorivši kataklizmu koja je poslala talasanje kroz mrežu vremena i prostora sve do Zemlje, na kojoj su naučnici klicali od radosti.

„Otkrili smo gravitacijske valove“, otkrio je David Reitze iz Ligo opservatorije. „Uspjeli smo“.

Bilo je ovo otkriće godine, ono koje je potvrdilo Einsteinovu teoriju o gravitaciji staru jedno stoljeće, a Ligo stavilo na cestu prema Nobelu. Ipak, pravo ushićenje tek treba doći. Kosmos koji je bio skriven astronomima to više neće biti. Naučnici sada mogu graditi opservatorije gravitacijskih valova i, s njima, otkrivati kako je izgledalo rođenje svemira.

Nadamo se kako ćemo, prvi put, moći studirati trenutak stvaranja...

A, ovo nije bio jedini put kad su astronomi slavili u ovoj godini. U avgustu, Evropska južna opservatorija u čileanskoj pustinji uočila je promjene u svjetlu koje dolazi od Proxima Centauri, zvijezde najbliže Suncu. Planeta, veličine Zemlje, uzbudila je astronome jer se nalazila u nastanjivoj zoni, tzv. Goldilocks (zlatokosa) gdje je temperatura savršena za tečnu vodu, a, zajedno s njom, možda i život...

Otkriće je ponovo među naučnicima otvorilo pitanje „Da li smo sami?“.

Stephen Hawking ubijeđen je da nismo sami, ali je vrlo oprezan po pitanju „upoznavanja“. U njegovom filmu, objavljenom ove godine - Stephen Hawking’s Favourite Places, ponovo je upozorio da kada bi se Zemljani sreli sa tehnološki naprednijom grupom „svemirskih huligana“, desilo bi nam se isto ono što se dogodilo s američkim starosjediocima kad je na ovaj kontinent stigao Christopher Columbus.

Hawking je jednako sumnjiv spram umjetne inteligencije. Istina, superpametne mašine mogu riješiti naše najveće izazove, ako nas ne unište prije toga, smatra Hawking.

No, spajanje ljudi i robota, ima smisla.

Nathan Copeland, 28-godišnjak je koji je slomio vrat u saobraćajnoj nesreći. Ove godine postao je jedan od prvih ljudi kojem je ugrađena robotska ruka, direktno spojena na mozak. On njom upravlja mislima i, pomoću signala koje ruka šalje njegovom mozgu, osjeća i čulo dodira...

Idemo dalje.

Više od 25 država legaliziralo je marihuanu za medicinsku upotrebu, a pitanje je – da li će magične gljive biti sljedeće? Nekoliko studija otkrilo je da sastojak psilocibin pomaže kod teške depresije i smanjuje anksioznost i depresiju kod pacijenata oboljelih od raka. Stephen Ross, direktor psihijatrije pri NYU Langone medicinskom centru, kazao je kako ne postoji ništa slično na planeti.

Još jedno istraživanje u 2016. bilo je fascinantno – kontracepcija za muškarce.

Konačno, naučnici su došli do saznanje da bi i muškarci trebali preuzeti malo više odgovornosti kada je riječ o kontroli rađanja, a sve što je bilo potrebno jeste mali „ubod“. Hormonska injekcija koja je ispitana imala je jednak učinak kao i ženske pilule, ali je istraživanje prekinuto, kada je 20 muškaraca odustalo. Nekima su smetale akne, neki su pali u depresiju, dok je drugima opala seksualna želja.

Kad smo kod beba, od 130 miliona mališana rođenih ove godine, jedna koja je rođena u aprilu bila je „prva“ u historiji. Naime, dječak iz Jordana stvoren je kombinacijom tri DNK od tri osobe – njegovi roditelji, plus zdravi donor – kako bi spriječili da mališan naslijedi tešku genetsku bolest. Tim američkih doktora koji je sproveo tretman u Meksiku, saopćio je da je dječak zdrav, ali da treba sačekati godine koje dolaze kako bi mogli potvrditi da je tretman bio 100 posto uspješan.

U decembru, britanske institucije dale su „zeleno svjetlo“ za ovu proceduru.

Bila su ovo otkrića koja su dobro promijenila nama poznati pejsaž nauke te najavila novu eru naučnih dostignuća. Dobro nam došla!