Mnogi su počeli s listom - Zašto donosimo novogodišnje odluke?
Šta je to što baš tada potakne milione ljudi da odlučne nešto. Mislite li da su novogodišnje odluke povijesne?
Ako mislite, upravu ste. Novogodišnje odluke zapravo su tradicija skoro dvostruko starija od kršćanstva, što pomaže objasniti zašto su tako ukorijenjene u našu kulturu.
Najranije zabilježena novogodišnja proslava bila je prije 4.000 godina u drevnom Babilonu. Iako nije postojao pisani kalendar, historičari su utvrdili da su Babilonci svoje nove godine obilježavali krajem marta, tj. tokom prvog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Svečanosti su bile poznate kao Akitu festival koji je trajao 11 dana tokom kojih su Babilonci davali obećanja da će uskladiti svoje živote s bogovima koji će im pomoći da im godina započne kako treba.
Novogodišnje odluke nastavili su Rimljani, ali je Julije Cezar napravio neke promjene i uveo julijanski kalendar. On je proglasio 1. januar kao prvi dan u godini u čast Janusa - boga novih početaka. Rimljani su tako morali donositi moralne odluke i prinositi žrtvu Janusu svake nove godine i upravo je tako rođena tradicija.
Koncept novogodišnjih odluka sada je popularan dio zapadne kulture. Prema nekim istraživanjima, samo 40 posto ljudi se pridržava svojih odluka do sredine godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.