Majka djece Holokausta: Hrabra žena koja je spasila 2.500 jevrejske djece

Radiosarajevo.ba
Majka djece Holokausta: Hrabra žena koja je spasila 2.500 jevrejske djece
Foto: Wikipedia / Irene Sendler

Poljakinja Irene Sendler smatra se jednom od najznačajnijih žena svog doba zbog svoje nevjerovatno plemenite geste.

Za nju kažu da je "majka preko 2.500 jevrejske djece".

Naime, ona je kao socijalna radnica i bolničarka uspjela da prošvercuje iz Varšavskog geta tokom Drugog svjetskog rata hiljade jevrejskih mališana, obezbijedi im lažni identitet, nađe utočište u katoličkim manastirima i kod poljskih porodica i tako im spasi život. Jedna je od prvih Pravednica među narodima.

Mnogi su ovu hrabru i odvažnu Poljakinju nazivali "Oscar Shindler u suknji" no brojni Židovi su smatrali da je to čista nepravda jer je mlada Irena spasila više života uz puno veći rizik. 

Ona je u vrijeme njemačke okupacije Poljske bila socijalna radnica a istodobno i jedna od glavnih aktivistica poljske ilegalne organizacije za pomoć Jevrejima pod imenom Žegota. Njeno kodno ime bilo je Jolanta a njena namjera spasiti što više djece koja su živjela u strašnim uvjetima u Varšavskom getu.

Irene Sendler - undefined

Irene Sendler

Uspjela je dobiti dozvolu da svako određeno vrijeme ulazi u Varšavski geto (nabavila si je propusnice odjela za kontrolu zaraza) kako bi provjerila ima li naznaka tifusa ili nekih drugih bolesti koje bi eventualno mogle izazvati epidemiju. Na taj način krijumčarila bi jevrejske bebe i djecu, najčešće u paketima, koferima, torbama za alat, vrećama ili kako god bi se dosjetila.

"Može li nam garantirati da će dijete preživjeti?", pitali bi je skrhani roditelji koji su joj ostavljali djecu. Ona bi im odgovarala: "Mogu vam samo garantirati da će umrijeti ako ostanu u getu", rekla bi im.

Vodila detaljnu evidenciju o svakom djetetu

Znala je lagati nacistima da su mališani umrli od tifusa, a čak je izdresirala psa da ako neko od djece počne plakati da on krene lajati. Kad bi napokon uspjela izvući djecu tražila bi poljske porodice ili katolička sirotišta da prime djecu, a o svima bi vodila detaljnu evidenciju. Sačuvala je podatke o svakom od 2.500 malenih Jevreja, krijući njihova prava i lažna imena u staklenkama.

Printscreen - undefined

Djeca u getu

Cilj joj je bio jednog dana iskopati staklenke, locirati svu djecu, informirati ih o njihovoj prošlosti i spojiti s porodicama.

"Svako dijete spašeno uz moju pomoć je opravdanje mog života na planeti, i nije titula slave!", rekla je Sendler.

Ipak, Gestapo je shvatio što se događa pa je tako 1943. godine uhapsio "majku djece iz Varšavskog geta". Brutalno su je pretukli te osudili na smrt. Ipak, njeni saradnici iz Žegote uspjeli su potplatiti čuvare i neposredno prije strijeljanja izvukli su je iz zatvora. Ostatak rata je provela krijući se od nacista. 

I poslije rata ova heroina nastavila je pomagati. Kao socijalna radnica sudjelovala je u osnivanjima brojnih sirotišta. Doživjela je duboku starost. Umrla je 12. maja 2008. godine u 98. godini života. Pred kraj života nagrađena je brojnim prizanjima i jedna je od prvih proglašenih Pravednika među narodima.

Proglašena je počasnom građankom države Izrael i službeno je proglašena nacionalnom heroinom Poljske. Po njoj je nazvano i nekoliko škola u Poljskoj, a bila je i kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

Jevreji su joj pomogli u djetinjstvu

Irena je rođena 1910. kao Irena Krzyżanowska u Otwocku, gradiću 20-ak kilometara udaljenom od Varšave. Kad je imala samo sedam godina izgubila je oca. Njen otac Stanisław Krzyżanowski, bio je ljekar po struci i vrlo omiljen jer je uvijek bio spreman pomoći onima koja je pomoć najviše trebala a to su tada bili siromašni Jevreji.

Tokom epidemije tifusa 1917. godine Irenin otac je umro. Jevrejska zajednica tada je odlučila pomoći njegovoj udovici u znak zahvalnosti i školovati njihovo jedino dijete Irenu. Ona se tako zbližila sa Jevrejima još kao dijete. Kad su počeli progoni i diskriminacija Jevreja ona je bila studentica. Zbog stalnih protesta protiv diskriminacije (stavljala je čak Davidovu zvijezdu u znak solidarnosti) suspendirana je s fakulteta.

Po Ireninoj životnoj priči Ana Mješkovska napisala je knjigu pod nazivom Majka djece Holokausta, a 2009. godine snimljen je film Hrabro srce Irene Sendler, kao podsjetnik na njena hrabra djela.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije