Konačno: Od danas ćemo imati više dnevnog svjetla

Sinoć, 21. decembra u 23.47, nastupila je kalendarska zima.

Zima nastupa u trenutku kada se Sunce nalazi tačno iznad obratnice druge hemisfere. Tada je dan "najkraći" i naziva se zimska kratkodnevnica ili zimski solsticij. 

Jučer je sunce izašlo u 7.17, a zašlo je u 16.12, pa je dan trajao skoro sedam sati kraće nego noć.

Trending

BiH će ipak dobiti dvije milijarde KM: U zadnji čas dogovorena lista reformi

21.12.22. 10:30

Dani će se postepeno produžavati: Večeras nastupa zima, evo i kada tačno

No, od danas, dani će postajati sve "duži". Kako kažu, dani u decembru tamni su i turobni, pa ipak, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, tj. "duži".

Naravno da svaki dan traje 24 sata - zimski solsticij ili "najkraći dan u godini" najkraći je u smislu da je tog dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca. 

Šta se zapravo, astronomski gledano, događa s danima? Zemljina os je, kao što znamo, nagnuta, a njen nagib iznosi 23.5° (ili preciznije 23°27´). Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje "izjednače" - u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevnice).

Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a južni je najpriklonjeniji suncu. Sunčeve zrake okomite su na južnu ili Jarčevu obratnicu – zamišljenu kružnicu koja se nalazi 23°27´ južne geografske širine. Južna polutka toga dana najviše je obasjana i svim ljudima na toj je polutki dan najdulji, a noć najkraća u godini. Suprotno tome, sjeverna će polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć.

Ono što nakon zimskog suncostaja primjećujemo jest da se sunce počinje "dizati". To je, dakako, prividno gibanje Sunca. Naime, kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca sjeverna mu se polutka sada sve više priklanja, a ono ju počinje sve više obasjavati.

Neki će od vas primjetiti i da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan. Ove je godine, na primjer, zimski solsticij 21. decembra. Ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tokom vremena, kako je to moguće? Moguće je jer na položaj Zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca, a također i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.

Datum zimskog solsticija, najkraćeg dana u godini na sjevernoj polutci, najčešće se poklapa s prvim danom zime. 

Izraz solsticij potječe od latinskog solstitium, što znači "mirovanje sunca". Zimski solsticij je događaj koji su slavili drevni narodi te ih je ova pojava "izbezumljivala". Zbog kratkog dana u mnogim drevnim kulturama 21. prosinca se slavio kao dan smrti i ponovnog rođenja božanstava koja su simbolizirala plodnost, svjetlost i Sunce.

Na južnoj polutci bio "najduži" dan u godini

Dok je kod nas jučer bio najkraći dan, situacija je potpuno drukčija na južnoj polutci, gdje živi samo deset posto svjetske populacije. Dakle, ondje decembarski solsticij označava "najduži" dan u godini i početak ljeta.

Svi oni koji stanuju unutar Arktičkog kruga tokom solsticija neće ni vidjeti Sunce jer kod njih sad vlada polarna noć.