Kada se dobri ljudi upuste u ljubavnu aferu

Knjiga Kada se dobri ljudi upuste u ljubavnu aferu Mire Kirshenbaum objašnjava kako donijeti odluku: rastati se ili ostati u braku, ostati s ljubavnikom ili otići, kako naći dobrog advokata, kako sav taj životni kaos učiniti manje bolnim vlastitoj djeci...

Mira Kirshenbaum desetljećima je profesionalno rame za plakanje preljubnicima. Tvrdi da se većina njih hrva s grižnjom savjesti, osjećajem krivnje, žaljenja... Za nju su sve to dobri ljudi (i loši supružnici) koji su, ne znajući kako riješiti probleme u braku ili vezi, završili u - tuđem krevetu. U intervjuu za Jutarnji list Mira Kirshenbaum ističe kako je, pišući svojevrsni vodič za preljubnike u kojem savjetuje kako što prije srediti život i emocije, veliku podršku dobila od tamošnjih svećenika i rabina.

“Mnoge osobe iz redova klera razumiju nešto što laici ne razumiju. Znaju da kad jednom kažeš da si napravio nešto loše, tvoj život ne završava na tome. Ljudi svaki dan rade pogrešne stvari. I što s tim? Bog im može suditi, a nama psihoterapeutima i svećenicima ostaje da pomažemo da ti ljudi koji imaju afere zaliječe svoje živote. Za to je potrebno razumijevanje, a ne surova osuda.

Ovdje nije važna razlika između liberalnog i konzervativnog klera. Govorim vam o razlici između mudrih klerika koji razumiju kako funkcioniraju ljudi od krvi i mesa i glupih klerika koji uopće ne razumiju ljude.”

Imate li utisak da sve više i više vjenčanih ljudi ulazi u afere, što nam svakodnevno poručuju mediji, filmovi, književnost?

"Ne, to nije istina. No, sigurno je da se danas o aferama priča više negoli ikada. Doduše, i prije je uvijek bilo priča o aferama i moralista koji su upozoravali na tu ‘opasnost’. Danas je drugačije jer sad i žena i muškarac imaju više mogućnosti da završe u nekakvoj aferi. Zapravo, kad malo bolje razmislim, velika je promjena u tome što se povećao broj žena koje se upuštaju u afere. No, danas ljudi imaju više mogućnosti da se nose s konsekvencama tih afera".

S kakvim vam je klijentima najteže raditi?

"Mogu pomoći svakome, osim onome koji ne želi da mu se pomogne. Možda izgleda čudno, no neki ljudi dođu k psihoterapeutu, ali se zapravo ne žele mijenjati. Znaju da sam napisala deset knjiga i kažu da respektiraju moje iskustvo, ali sve što oni žele jest da ih slušam ili da im kažem da je sve što čine sjajno i potpuno u redu. Na sreću, većina ljudi jest voljna raditi na sebi da bi napravili promjene u svom životu. Nije mi bitno koliko problema ima klijent ili koliko su oni duboki - ako stvarno žele raditi na sebi i mijenjati se, onda mi je zadovoljstvo raditi s njima".

Dođu li vam ljudi tek kad im treba savjet psihoterapeuta kako da ugase požar ili vas neki pitaju i trebaju li se ili ne upustiti u aferu?

"Rijetko me pitaju da li da se upuste u aferu, no onima koji pitaju uvijek sugeriram da to nije dobra ideja: previše je riskantno i najčešće uzrokuje puno boli. Naravno da je lako doći u iskušenje i većina nas u nekom ga trenutku osjeti. No, ne trebamo se voditi takvim osjećajima. Kada dođete u iskušenje, najbitnije je da prepoznate otkud vam dolaze te emocije i zašto su one tu. Možda vas upućuju da ostanete u svojoj vezi i više poradite na njoj. Ili vas upućuju da odete iz te veze. Koji god put odaberete, možete naići na probleme, ali ti problemi su mali u usporedbi s onim što većinu ljudi dočeka kad se upuste u aferu".

Kao psihoterapeut, tretirate ljude iz različitih kultura i država. Što biste rekli - razlikuju li se preljubnici i odnos prema njima od kulture do kulture, odnosno zemlje?

"Kao što je općepoznato, Hrvati su od svih nacija najveći preljubnici. Šalim se. Istina je da su afere rasprostranjene u svim kulturama. Čak i tamo gdje preljub kažnjavaju smrtnom kaznom ljudi se i dalje upuštaju u afere. S druge strane vrijedi obrnuto, ne znači da se baš svatko upušta u afere tamo gdje se toleriraju. Afere se događaju svugdje, a gotovo u svakoj kulturi ih smatraju lošima i destruktivnima. Najbolji stav prema aferama jest da ih razumijete, dakle razumijevanje, ne prihvaćanje. Ne moramo misliti da su afere pozitivne, ali trebamo imati konstruktivan stav prema ljudima koji se upuštaju u afere. Bitno je da prestanemo suditi ljudima".

Afere dijelite po motivu zbog kojega se netko upušta u preljub pa ste prepoznali 17 različitih vrsta: od afere kriznih godina, preko afere seksualne panike i afere iz osvete do afere "da samo malo vidim"... Koju vrstu afere smatrate najopasnijom?

"Najopasnije su one za koje je najizglednije da će vam se naposljetku obiti o glavu. Takva je, zapravo, većina afera. Možda je postojala duboka potreba koja je nekoga odvela u aferu, ali afera je obično jako opasan način da se ta neka nezadovoljena potreba ispuni. Primjerice, ljudima koji ulaze u aferu da bi vratili strast u braku ili da bi dobili nekakvo iskustvo koje im nedostaje, to se na kraju može gadno vratiti. Umjesto da im ‘zagrije’ brak, afera može ubiti brak. Umjesto da dobiju željeno iskustvo izvan braka, oni ostanu bez braka. Čak je i afera ‘da vidim’ puna rizika. Na kraju možda zaključite da zapravo želite ostati u braku, ali ako partner otkrije vašu prijevaru, možda nećete imati s kime ostati u braku".

Koji je tip afere najčešći?

"Najčešće se događa afera neispunjenih potreba jer mnogo ljudi završi u braku s nekim tko nije prava osoba za njih. Na kraju, većina je ljudi u braku u kojem neke od njihovih bitnih potreba nisu zadovoljene. To je tragedija koja bi se lako spriječila kada bi ljudi malo više razmišljali o tome za koga se udaju ili s kim se žene".

Sistematizacija 17 vrsta preljuba

Zašto se ljudi zapravo upuštaju u preljub koji ih može tako skupo koštati kao, recimo, Diane Lane u filmu Nevjerna, u kojem joj se njezin muž Richard Gere učini puno manje zanimljiv od tamnog neznanca kojega slučajno upoznaje, pa se upušta u strasnu vezu koja završava zločinom i najdubljom obiteljskom tragedijom? Uz najjednostavijie - dosadu, želju za pustolovinom, nemogućnost da se odupremo iskušenju, tu je još puno razloga. Psihoterapeutkinja Mira Kirshenbaum nabrojala je 17 razloga za preljub i prema njima klasificirala vrste preljuba s kojima se susretala u svojoj psihoterapeutskoj praksi. Nabrojimo neke od njih: slučajni događaj, seksualna panika, bračna kriza, želja za oživljavanjem dugoročne veze, znatiželja, jesam li još uvijek privlačna, osveta, kriza srednjih godina, nezadovoljene potrebe, nadoknađivanje propuštenog iskustva...

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba