Elon Musk mu nije ni do koljena: Nevjerovatna priča o najbogatijem vladaru svih vremena

Elon Musk najbogatiji je čovjek na svijetu, sa procijenjenim bogatstvom od 219 milijardi dolara, odnosno 415.334.814.000,00 KM. 

U modernoj historiji, on je najbogatiji čovjek. Ali on nikako nije najbogatiji čovjek svih vremena.

Vjeruje se da ta titula pripada Mansi Musi, zapadnoafričkom vladaru iz 14. stoljeća, koji je bio toliko bogat da su njegova velikodušna davanja uništila ekonomiju cijele zemlje.

Trending

Komisija za vanjske poslove PSBiH o nedolasku Borjane Krišto na javno saslušanje: 'Neprihvatljivo'

"Savremeni izvještaji o Musinom bogatstvu toliko su bez daha da je gotovo nemoguće dobiti osjećaj koliko je on zaista bio bogat i moćan", rekao je Rudolph Butch Ware, vanredni profesor historije na Univerzitetu u Kaliforniji. 

Mansa Musa je bio "bogatiji nego što bi iko mogao opisati", napisao je Jacob Davidson o afričkom kralju za Money.com 2015. godine. 2012. godine američka web stranica Celebrity Net Worth procijenila je njegovo bogatstvo na 400 milijardi dolara , ali ekonomski historičari se slažu da je njegovo bogatstvo nemoguće odrediti.

10.02.25. 08:38

Odmor ga skupo koštao: Dobio besplatno krstarenje po Karibima, a dočekalo ga je neugodno iznenađenje

Mansa Musa je rođen 1280. godine u vladarskoj porodici. Njegov brat, Mansa Abu-Bakr, vladao je carstvom do 1312. godine, kada je abdicirao da bi otišao u ekspediciju. Prema sirijskom historičaru iz 14. vijeka Shibabu al-Umariju, Abu-Bakr je bio opsjednut Atlantskim okeanom i onim što se nalazi iza njega. Navodno je krenuo u ekspediciju sa flotom od 2.000 brodova i hiljadama muškaraca, žena i robova. Otplovili su, da se nikad ne vrate.

Pod njegovom vlašću, kraljevstvo Mali je značajno poraslo. Anektirao je 24 grada, uključujući Timbuktu. Kraljevstvo se protezalo na oko 2000 milja, od Atlantskog okeana pa sve do današnjeg Nigera, obuhvatajući dijelove današnjeg Senegala, Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera, Gambije, Gvineje Bisao, Gvineje i Obale Slonovače. Sa tako velikom kopnenom masom došli su veliki resursi poput zlata i soli.

Za vrijeme vladavine Mansa Muse, carstvo Malija činilo je skoro polovinu zlata Starog svijeta, prema Britanskom muzeju. I sve je pripadalo kralju.

"Kao vladar, Mansa Musa je imao gotovo neograničen pristup najcjenjenijem izvoru bogatstva u srednjovjekovnom svijetu", rekla je Kathleen Bickford Berzock, koja se specijalizirala za afričku umjetnost u Block Museum of Art na Univerzitetu Northwestern.

"Na njegovoj teritoriji bili su i glavni trgovački centri koji su trgovali zlatom i drugom robom, a on je stekao bogatstvo od te trgovine", dodala je ona. Iako je carstvo Malija bilo dom toliko zlata, samo kraljevstvo nije bilo dobro poznato. Ovo se promijenilo kada je Mansa Musa, pobožni musliman, odlučio otići na hodočašće u Meku, prolazeći kroz pustinju Saharu i Egipat.

Putovanje u Meku pomoglo je da se Mali i Mansa Musa postave na mapu - fotokopija katalonske karte Atlasa iz 1375. Kralj je navodno napustio Mali sa karavanom od 60.000 ljudi.

Odveo je cijeli svoj kraljevski dvor i činovnike, vojnike, griote (zabavljače), trgovce, vozače kamila i 12.000 robova, kao i dugačak voz koza i ovaca za hranu. Bio je to grad koji se kretao kroz pustinju.

Grad čiji su stanovnici, sve do robova, bili odjeveni u zlatni brokat i najfiniju perzijsku svilu. Stotinu kamila je bilo u vuči, a svaka je nosila stotine funti čistog zlata. A prizor je postao još raskošniji kada je karavan stigao u Kairo, gdje su zaista mogli pokazati svoje bogatstvo.

Mansa Musa je ostavio tako nezaboravan utisak na Kairo da je al-Umari, koji je posjetio grad 12 godina nakon malijskog kralja, ispričao koliko su ljudi Kaira govorili o njemu. Toliko je raskošno dijelio zlato u Kairu da je njegov tromjesečni boravak doveo do pada cijene zlata u regionu za 10 godina, uništivši privredu. Američka tehnološka kompanija SmartAsset.com procjenjuje da je zbog deprecijacije zlata, hodočašće Manse Muse dovelo do oko 1,5 milijardi dolara (1,1 milijardu funti) ekonomskih gubitaka širom Bliskog istoka.

Na povratku kući, Mansa Musa je ponovo prošao kroz Egipat i, prema nekima, pokušao je pomoći privredi zemlje tako što je uklonio dio zlata iz opticaja tako što ga je pozajmio po iznuđivačkim kamatama od egipatskih zajmodavaca. Drugi kažu da je potrošio toliko da je ostao bez zlata.

Nema sumnje da je Mansa Musa potrošio, ili potratio, mnogo zlata tokom svog hodočašća. Ali upravo je ta pretjerana velikodušnost zapela za oko svijeta. Mansa Musa je stavio Mali i sebe na mapu, bukvalno. Na katalonskoj karti Atlasa iz 1375. godine, crtež afričkog kralja sjedi na zlatnom tronu na vrhu Timbuktua, držeć komad zlata u ruci.

Timbuktu je postao afrički El Dorado i ljudi su dolazili iz blizine i iz daljine kako bi imali uvid. U 19. stoljeću još uvijek je imao mitski status izgubljenog grada zlata na rubu svijeta, svjetionika i za evropske lovce na bogatstvo i za istraživače, a to se uglavnom svodilo na podvige Mansa Muse 500 godina ranije.