Wolfram Alpha - revolucija u svijetu intereneta

Tražilica Stephena Wolframa (koja to ustvari nije) podigla je puno buke, mnogi su je nazivali najvažnijim događajem u istoriji interneta koji će imati veću važnost čak i od Googlea, ali nakon puštanja u rad, prve reakcije su podijeljene. Neki su oduševljeni, neki razočarani, a mnogi su ravnodušni. Početak teško može biti relevantan pokazatelj, posebno jer je tvorac ovog tehnološkog čuda naglasio da razvoj projekta Wolfram Alphe nikad neće biti završen, a ona će svoj pun potencijal doseći tek kad se baza dodatno popuni podacima.

Za one koji ne znaju, Wolfram Alpha je vrlo posebna vrsta tražilice. Ideja je da su njoj nađe svo ljudsko znanje, ali za razliku od Googlea, koji koristi upisane ključne riječi da bi korisniku ponudio smjernicu prema znanju koje traži, Wolfram Alpha razumije postavljena pitanja. Ova nova tražilica (koja to zapravo nije) ništa ne pretražuje - ona računa. Wolfram Alpha razumije normalni jezik svakodnevne ljudske komunikacije i daje odgovore na pitanja na koja zasad zna odgovoriti, odnosno one odgovore koje može izračunati s obzirom na znanje kojim raspolaže. A ta će se baza znanja svakodnevno nadopunjavati.

"Wolfram Alpha neće biti ubica Googlea, ali on to nikad nije ni trebao biti", piše Larry Greenemeier u Scientific Americanu, te dodaje kako Google i Wolfram Alpha rade toliko različite stvari da bi se s vremenom trebali pokazati kao komplementarni alati. Neki od prvih stručnih tekstova na ovu temu hvale Wolfram Alphu kao nevjerojatan napredak u informacijskoj tehnologiji, kao stranicu koja sama daje korisnicima odgovore na sva pitanja umjesto da ih putem poveznica šalje na druge stranice koje te odgovore sadrže, kao što rade klasične tražilice.

Stigao je i velik broj kritika. Wolfram Alpha ipak je i dalje mlad, te ima puno rupa. Često će se korisnicima dogoditi da naiđu na odgovor "Wolfram|Alpha isn't sure what to do with your input" pa je vjerojatno najvažnija brzina kojom će tražilica napredovati, odnosno kojom će Stephen Wolfram i njegov tim proširivati bazu znanja kako bi zadovoljili sve potrebe korisnika. Primjera radi, nova tražilica zna gdje je i što je Zagreb i može vam dati brojne geografske podatke o njemu. Ali vam o Dinamu neće znati reći baš ništa.

"Sada napokon puštamo u javnost nešto što je očito početak dugotrajnog procesa. Naš cilj je pretvoriti svo znanje čovječanstva u format s kojim će računalni sistem znati raditi i koristiti ga za računanje", poručio je Stephen Wolfram.

BiH nema izlaz na more...

Wolfram Alpha nam otkriva da BiH ima 3.93 miliona stanovnika, po čemu je 127 zemlja u svijetu.

Granice naše zemlje na mapi su loše definisane (rukom petogodišnjaka), a interesantno je i to da BiH nema izlazak na Jadransko more, te da Neum pripada Hrvatskoj. Sreća tu je satelitski Googlov snimak koji možete pogledati direktno sa Alphine stranice, ali na tom snimku Kosovo nema status države.

Hrvatska se, sa druge strane, žali da im je oduzeta sjeverna Istra, koja prema proračunima Alphe pripada Sloveniji. Možda je Wolfram Alpha već riješio pitanje graničnog spora Hrvatske i Slovenije.

index.hr/radiosarajevo.ba