Veliko istraživanje o ADHD-u: Koliko je zaista učinkovit neurofeedback tretman?
Istraživanje koje je vođeno od strane Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuronauku (IoPPN) na King's Collegeu u Londonu, Univerzitetu Southampton i Univerzitetu u Cirihu otkriva malo dokaza da je neurofeedback tretman koristan za osobe s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću (ADHD).
Neurofeedback je tehnika koja obično primjenjuje elektroencefalografiju (EEG) za mjerenje električne aktivnosti u mozgu i pruža povratnu informaciju u stvarnom vremenu pojedincu.
Ovaj pristup je predložen kao nefarmakološka alternativa (intervencija koja nije lijek) kako bi se pomoglo ljudima da regulišu aktivnosti mozga povezane s ADHD-om i smanje simptome ponašanja.
Ovo je posljednji snimak helikoptera: Gusta magla uzrokovala pad, četiri osobe poginule
Pregled, objavljen u JAMA Psychiatry, uključivao je meta-analizu 38 nasumičnih kontrolisanih studija (studije u kojima su ljudi nasumično raspoređeni u različite grupe radi testiranja specifične intervencije) koja istražuju rezultate neurofeedback tretmana kod osoba s ADHD-om. Fokusirao se na ispitivanja u kojima su izvještaji o simptomima vjerovatno bili 'zaslijepljeni', što znači da novinari nisu bili svjesni ko je dobio neurofeedback, a ko nije.
"Neurofeedback koristi povratne informacije o moždanoj aktivnosti u stvarnom vremenu kako bi obučio pojedinca da sam reguliše ovu aktivnost. Posljednjih godina izaziva sve veće interesovanje javnosti, koristi se umjesto ili uz lijekove, međutim djelotvornost ove intervencije za osobe s ADHD-om je nejasna. Naša meta-analiza 38 nasumičnih kontroliranih studija pokazala je da nema dovoljno dokaza da se neurofeedback preporuči kao prvi tretman za ADHD", rekao je Dr. Sam Westwood, predavač psihologije na King's Institute of Psychiatry, Psychology & Neuroscience i pokretač ove studije.
Studija je otkrila da ukupni neurofeedback nije značajno smanjio simptome ADHD-a kao što su nepažnja i hiperaktivnost/impulzivnost. Također nije poboljšao kognitivne performanse, osim malog blagotvornog efekta na brzinu obrade informacija učesnika.
"Uprkos kontinuiranom napretku u našem naučnom razumijevanju ADHD-a, malo se toga promijenilo decenijama u pogledu liječenja. Još uvijek nedostaju efikasne alternative lijekovima kao prvi tretman za osnovne simptome.
Riječ stručnjaka: Kako možete prepoznati ima li vaše dijete ADHD?
Razvoj novih, naučno vođenih i efikasnijih nefarmakoloških pristupa u liječenju ADHD-a, stoga ostaje prioritet za naše polje", izjavio je profesor Edmund Sonuga-Barke, istraživač na Univerzitetu Southampton.
Istraživači također nisu pronašli nikakve razlike između neurofeedbacka i drugih nefarmakoloških tretmana, kao što su vježbe koje uključuju fizičku aktivnost ili kognitivni trening – iako je bilo nekoliko studija koje su to istraživale. Nije bilo dokaza o prednostima novih neurofeedback tehnika kao što su funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) i funkcionalna bliska infracrvena spektroskopija (fNIRS) neurofeedback.
Istraživanje je sprovedeno u ime Evropske grupe za smjernice za ADHD (EAGG).
Profesor Sonuga-Barke bio je stariji autor sa profesorima Samuele Cortese (Univerzitet u Southamptonu) i Daniel Brandeis (Univerzitet u Cirihu), piše King's College London.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.