Ustanak mašina: Čovječanstvo je na raskrsnici, kako ćemo dalje?

Ljudi u doba mašina?
Ili, mašine u doba ljudi?
U kakvom to vremenu živimo i kako se nosimo sa izazovima digitalizacije?

Pitanja su ovo o kojima će se raspravljati dva dana u Beču, na European Cities Conference, čija je tema digitalni humanizam i pretpostavka kako će izgledati evropske gradske uprave u 2030. godini.

Austrija / Beč postaje digitalni glavni grad Europe

Prvog dana konferencije, u poslovnom centru kraj Dunava, dominirale su dvije fraze - vještačka inteligencija i online sigurnost u vrijeme korporacija.

Konferenciji, koju je organizirao Eurocomm PR (Međunarodna komunikacija grada Beča), prisustvuju i predstavnici iz naše zemlje. Tu su predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, Gradske uprave i JP Sarajevo, koji su došli usvojiti znanja i, nadamo se, primijeniti ih uskoro u našem društvu. S njima su i predstavnica Biznis magazina, te autorica ovih redova.

Jorg Neumayer, član Bečke skupštine i Općinskog vijeća, odgovoran, između ostalog, i za digitalizaciju, pozdravio je učesnike, podsjetivši ih o iznimnom kvalitetu života u Beču. Naglasio je da glavni grad Austrije niže uspjehe, jer je u fokus planova i strategija stavio čovjeka.

"Sve može biti digitalizirano, napredno i brzo, ali ako građani nisu zadovoljni, džaba sve", poručio je on.

Potom je uslijedila naučna poslastica. Za govornicu je izašao jedan od vodećih njemačkih filozofa i bivši ministar Julian Nida-Rumelin, koji je govorio o etici u vremenu vještačke inteligencije.

Foto: Radiosarajevo.ba: Julian Nida-Rumelin

Pričao je o otporu koji se kod čovjeka stvara kod dolaska novih tehnologija. Citirajući Henryja Forda ("Automobili će donijeti mir u svijetu") i Timothyja Learyja ("Sve će biti povezano, zašto ćemo ratovati"), iznio je svoj stav da su upravo ove, utopijske nade, odgovorne i za distopijske strahove (tvrdnja Stephena Hawkinga da će mašine uništiti svijet).

No, na primjeru genetskog istraživanja objasnio je kako su i nada i strah bili pretjerani.

On je prvi otvorio priču o zakonima kojima bi se morala regulirati odgovornost mašine, tj. softvera. Primjer je - ko će biti kriv kod udesa automobila koji sami voze? Otkrio je da Europska unija već neko vrijeme pomno istražuje ovo područje, te da se razmatra uvođenje pojma e-osobe u pravni sistem, no on nije veliki fan ove ideje.

Naglasio je da se, bez obzira na njegov stav, mora otvoriti šira debata o pojmu digitalnog humanizma, a nije štedio kritike spram velikih korporacija i njihovih tvrdnji.

"Pričamo o čistoj ekonomiji, onoj koja ne zagađuje. Tesla, električna vozila, smatraju se pionirima u ovom 'valu' čistoće. No, da li su? Koliko otpada stvori njegova proizvodnja, proizvodnja baterije? Imamo iPhone, koji kaže da želi učiniti svijet boljim mjestom. S druge strane, telefone im slažu djeca u Kini, a materijal kopa 80 hiljada djece u Kongu. Prestanimo biti naivni i razmislimo kako ćemo na put kontrole digitalne tehnologije", kazao je njemački naučnik.

Da su u Europi vrlo oprezni i detaljni po pitanju digitalnog humanizma, a pogotovo korištenja privatnih podataka, potvrdio je svojom prezentacijom i Michael Stampfer, prvi čovjek bečkog Fonda za nauku, istraživanje i tehnologiju.

Na početku je citirao oca interneta Tima Bernersa Leeja koji je kazao kako se "sistem urušava". Internet se pretvorio u mjesto na kojem rastu podjele i lažne vijesti. Stvorila se, dodao je on, propaganda "naoružavanja" vještačke inteligencije koju koriste centri korporacijske moći.

Foto: Radiosarajevo.ba: Michael Stampfer

"Ko zna šta ovo sve radi mozgovima naše djece", podsjetio je Stampfer i na riječi prvog predsjednika Facebooka Seana Parkera.

Simpatična je, smatra on, i tvrdnja da je informacija na internetu besplatna: "Ne, vi dajete podatke o sebi koje korporacije prodaju za reklame. Zapravo, ti su se ljudi obogatili 'bijesom' na društvenim mrežama."

Ne napadamo, naglasio je Stampfer, već konstruktivno pričamo o alternativama kako bi koevolucija ljudi i mašina imala sretan kraj.

"Beč, stoga, insistira na fokusu na čovjeka na poboljšanju života. Ljudske vrijednosti moraju biti centar svega. Ne čekamo da vidimo kako će tehnologija utjecati na ljude, već sarađujemo s naučnicima raznih disciplina kako bi tehnologije dizajnirali sa znanjem - kako će utjecati na naš život", rekao je on, poručivši kako je cilj postaviti Beč na vrh liste gradova koji cijene ljudske vrijednosti.

Foto: Radiosarajevo.ba: Učesnici konferencije

Strategija koju su izradili otkrila je da je najbolji put do toga stvaranje tzv. praktičnih zajednica, u kojima će zajednice, koje dijele interese, dijeliti znanje.

Više detalja o ovim planovima dala je dr. Katja Mayer s Bečkog univerziteta. Iskreno je govorila o prednostima, ali i manama bečkog sistema, te je i ona podvukla važnost saradnje s naučnicima, istraživačima, inovatorima...

Foto: Radiosarajevo.ba: Katja Mayer 

O iskustvu Bratislave i njihovom putu prema digitalnom humanizmu govorio je Filip Huštava, čelnik Odjeljenja za IT u Gradskoj upravi ovog slovačkog grada, a o značaju vještačke inteligencije u sistemu (zdravstva, školstva, javnog prijevoza) sjajno je predavanje imao Clemens Wasner, šef kompanije Enlite AI.

Uslijedili su paneli o vještačkoj inteligenciji, koja se koristi u "pametnom gradu" (smart city, op.pr.) Beču.

Zaključak prvog dana konferencije jeste - samo pametno i dugoročno planiranje uz veliki broj naučnika, s temeljima na ljudskoj vrijednosti i kvaliteti življenja, može stvoriti "pametne gradove" koji će uz pomoć vještačke inteligencije učiniti budućnost ljepšom.