Stručnjak otkrio: Evo kako napraviti savršenu kafu (FOTO+VIDEO)

Sigurno ste čuli da je kafa koju sisari zvani luvak probavljaju kroz svoj digestivni trakt i koja se skuplja iz njihovog izmeta - najbolja kafa. Ali, stručnjak za procjenu kafe Ilija Đurić kaže da je to šuplja priča.

Jeste li znali da se Grand kafa proizvodi u BiH? (FOTO)

Ilija već dvadeset godina radi za Grand kafu. Kažu da je njihov najvažniji čovjek. Bavi se procjenom kvaliteta sirove kafe i senzorskom ocjenom kafe. Najbolji je i jedini degustator kafe. Jednom ili dva puta godišnje posjeti plantaže kafe, najčešće u Brazilu, ali i u Kolumbiji, Indiji, Vijetnamu itd. Najviše kafe dolazi iz Brazila, ali on kaže da je najbolja kafa indijska.

“Plod kafe izgleda kao trešnja, takve je boje. Berba traje od četiri do pet meseci. Kako kafa sazreva tako se bere. Ponekad beru i mašinski, ali mašinsko branje nije dobro jer mašina skida i lišće i nezrele plodove. Potom se kafa suši na suncu, na mrežama izdignutim od zemlje da ne bi pokupilo miris zemlje ili betona”, objašnjava Đurić.

Osnova u svakoj mješavini kafe je tzv. arabica koja čini 70 posto cjelokupne svjetske proizvodnje i koja se najvećim dijelom može kupiti u Južnoj Americi. Raste na većoj geografskoj visini jer tu zbog hladnoće sporije uspijeva i biva kvalitetnija. A robusta koja je kofeinski jača, i koja čini 30 posto svjetske proizvodnje, raste se u Africi. Azija je, kaže Đurić, podjednako bogata sa obje vrste kafe, te dodaje da je važno prikupiti kafu iz svih dijelova svijeta.

Kafu provjerava četiri puta jer samo u jednom ciklusu, objašnjava Đurić, moguće je promijeniti kvalitet kafe. Nakon izbora sirovine, kafa se pakuje i doprema u neku od luka, najčešće Kopar, ali i u Antwerpen i Genovu. Ilija tada provjerava prisustvo surogata.

“Drugi proizvođači stavljaju surogat, a to su najčešće stočni grašak, ječam, sve žitarice. Tako varaju svoje kupce jer ne deklarišu kafu s prisustvom surogata”, precizan je Ilija Đurić.

Ovaj stručnjak za kafu ima izražena čula mirisa i ukusa.

“Nemam ništa specifično u odnosu na vas. Naša čula su ista, samo što ja svoja čula vežbam svaki dan. Samo po tome se razlikujemo. Treniram senzorsku degustaciju svaki dan. Imam neke arome, tako vežbam svoj nos svakodnevno”, pojašnjava Ilija.

Ovim poslom bavi se već dvadeset godina. Priča koja se vezuje za početak rada u ovom poslu je specifična po tome što Ilija u početku nije bio školovan za ovaj posao, a sada je već profesionalac.

“Radio sam u pržionici kafe koja se bavila prženjem i prodajom pržene i sirove kafe u zrnu. Jednom prilikom dok sam nosio džakove s kafom primijetio sam da kafa ima neki poseban miris i rekao sam da to nije dobra kafa. Međutim, niko nije obratio pažnju na mene u to vreme. Ali kada su sutradan počeli kupci da vraćaju kupljenu kafu, onda je vlasnik obratio pažnju na mene i rekao da je to zanimljivo, pitao kako sam došao do toga. Kada sam rekao da sam kafu pomirisao, predložio je da školujemo moj miris i ukus”, ispričao je Ilija.

Nakon Grčke, Holandije i Njemačke, Ilija prvi put odlazi u Brazil 2000. godine. Od tada svake godine ide u Brazil, ali i u zemlje Azije i Afrike.

Kaže da je najbolja kafa ona u kojoj se uživa s mjerom i bez brzine, a tu je on da napravi dobar kvalitet.

Njegov radni dan započinje s kafom koju priprema za sebe u kancelariji, ali i nakon doručka. Potom Ilija degustira kafu koja je sišla sa trake u pogonu kao i ostali potrošači kafe. Kada potvrdi da li je kafa napravljena dobro i kvalitetno, kafa se šalje u magacin.

Đurić provjerava potom i uzorke koje im šalju velike firme. Provjeravajući kafu na ovaj način, njegova čula se zasite nakon sat ili dva, poslije toga mora proći izvjesno vrijeme da povrati svoje receptore u normalno stanje.

Ovaj stručnjak je za Radiosarajevo.ba rekao da je turska kafa najbolja na svijetu i objasnio najbolji način za njeno pravljenje.

“U džezvu, najbolje da to bude emajlirana, sipati hladnu vodu. Ko pije kafu sa šećerom, u vodu dodaje i šećer i čeka da provri. Čim provri, stavljamo kafu i sačekamo da se podigne. Najbolja mjera je jedna, eventualno dvije šolje u džezvi, nikako kao kod nas - za cijele svatove. I kafa se onda sipa tamo gdje se i pije, da je nošenjem ne bi iziritirali”, kategoričan je Ilija.

Objasnivši Iliji da u Bosni i Hercegovini postoji običaj da se, nakon što se kafa podigne, doda vrele vode u džezvu, rekao je za Radiosarajevo.ba da je taj postupak suvišan. Također, objasnio je da se kafa ne smije zagrijavati ponovo i da je užegla kafa najgora kafa. Najbolje je piti iz tanjih šoljica.

Đurić je razbio i neke mitove o kafi. Kaže da nije istina da ona pomaže tenu, a ni pri mršavljenju, ali da pomaže radu crijeva i da je jutarnji stimulans samo sat vremena nakon pijenja.

Na kraju prezentiranja, stručnjak za procjenu kafe Ilija Đurić napomenuo je da se ne brza sa pravljenjem i ispijanjem kafe - da iskoristimo u danu taj trenutak samo za sebe.