Predstavljamo strip: Fantom (VIDEO)

Foto: Fantom, scena iz filma

Ponukani uspjehom Mandraka, koji se kao novinski strip pojavio 1934., Izdavačka kuća King Features Syndicate tražila je od autora Lee Falka da stvori novi lik. Falk je prvo pokušao sa stripom o Kralju Arthuru, što je vrlo brzo otpalo. Malo nakon toga stvorio je Fantoma, prvog maskiranog superheroja u stripu. Za inspiraciju u stvaranju lika mu je poslužio Kralj Arhtur, kao i tadašnji strip junaci tipa Tarzana, Zoroa pa i Kiplingovog Moglija iz Knjige o džungli.

Ko je Fantom

Priča nas vodi u 1516. u Portsmouth, kada je rođen Christopher Walker (u nekim verzijama priče - Christopher Standish). Njegov otac, (također Christopher Walker), bio je pomorac od rane mladosti. Počeo je kao mali od palube na Columbovom brodu Santa Marija, koji je 1492. godine otkrio Ameriku. Christopher junior, počeo je da plovi na očevom brodu 1526. godine, kad mu je bilo 20 godina. 1536. krenuli su na putovanje, poslije kojeg je njegov otac namjeravao da završi bogatu karijeru. 17. februara brod su napali pirati iz bratstva Sing u zalivu na obali Bengalija gdje stariji Walker strada, a mlađeg voda izbacuje na obalu Bengalija gdje ga pronalazi pleme Pigmeja Bandara. Voda je na obalu izbacila i jednog od pirata u odijelu starijeg Walkera, nad čijom se lobanjom Walker mlađi zaklinje da će život posvetiti borbi protiv pirata. O ovom događaju se govori u skoro svim epizodama Fantoma, a kao inspiracija je direktno korišten Shakespearov Hamlet.



Fantom uvijek nosi masku i kostim i ne pokazuje svoje lice, a prvi je strip junak koji je obukao kostim usko pripijen uz tijelo. Postoje dva razloga za to: prvi je da bi mogao lakše da se kreće, a drugi je kako bi prikazao mišiće i tako izgledao "strašniji" neprijateljima. Njegov simbol i zaštitni znak je ljudska lobanja, živi u pećini u obliku lobanje, a ima i prsten sa znakom lobanje koji negativce trajno markira Fantomovim simbolom. Na drugoj ruci (lijevoj - bliže srcu, kako sam kaže) je prsten sa krstom u krugu (ponekad krst ima kružiće na kraju) i to je "dobri znak" Fantoma. Fantom je borac za pravdu i pokušava da održi mir među plemenima u džungli. On je mit džungle, i urođenici vjeruju da Fantom živi već 400 godina i da ga je nemoguće ubiti. Samo pleme Bandari zna tajnu da je običan čovjek i da poslije smrti Fantoma nasljeđuje njegov sin. Plemena iz džungle ga zovu Duh koji hoda.

Fantom je istovremeno i tajanstveni i nepoznati komandant Šumske patrole, koja je zadužena za održavanje reda u području Bengalija. Patrolu je osnovao šesti Fantom da bi se efikasnije borio protiv pirata. Nikada nijedan član Šumske patrole nije saznao ko im je komandant. Više priča je posvećeno pokušajima znatiželjnika da otkriju identitet komandanta Šumske patrole, i to su neke od najboljih priča o Fantomu.

Fantomu su autori podarili mnoge osobine superheroja, ali ipak se ljudske osobine izdižu iznad toga. Fantom nije besmrtan, dešava se da bude ranjen u borbi, u prvim epizodama muče ga ljubavni problemi, te zbog toga ima mnogih sličnosti sa Kaneovim Batmanom.

Fantomov najbolji prijatelj je Guran, poglavica plemena Bandara. On zna sve o Fantomu i svjestan je važnosti da se sačuva njegova tajna. Fantoma uvijek prate vjerni konj Heroj i pas Devil. Fantom se je oženio svoju školsku ljubav - bogatašicu Dianu Palmer, sa kojom ima blizance Kita i Heloise. Diana se pojavljuje već u prvoj epizodi i zanimljivo je pratiti radnju u vezi sa ljubavlju Fantoma prema Diani. U početku se Dianini roditelji protive toj vezi, čak ni Diana nije sigurna da li može da prihvati život u džungli. Ali na kraju se sve srećno završilo.

Današnji Fantom je 21. po redu i naravno nosi ime Kit kao i svi njegovi preci. Zanimljive su priče koje prate doživljaje prethodnih Fantoma, sve od XVI vijeka pa na ovamo. Tako nas priče vode na poprišta mnogih historijskih događaja, sa Fantomom u značajnoj ulozi. Priličan broj tih priča objavljen je originalno u Švedskoj, a kasnije su mnoge prevedene i na engleski kod australijskog izdavača Frew.

The Singh Brotherhood i Mika Miš

Kao novinski strip Fantom je premijeru doživio epizodom The Singh Brotherhood, objavljenom i kod nas. Fantom je vrlo brzo postao izuzetno popularan te je predstavljan kao najslavniji svjetski strip. Ali bio je i predmet nekih sporova između izdavača koji nisu mogli da dobiju prava, pa su neke epizode precrtavane od strane domaćih autora, a čak se pojavio i kao sporedni lik u stripu Zigomar Nikole Navojeva. Kako je u tadašnjoj kraljevini Jugoslaviji vladala cenzura i stripovi su bili pod lupom, Fantom je procijenjen kao strip koji može da ima loš uticaj na omladinu. Ali popularnost je bila ogromna i trend je nastavljen godinama kasnije, šezdesetih i sedamdesetih godina kad je nastavljeno objavljivanje Fantoma u domaćim edicijama.




Sy Barry i modernizacija izgleda

Prve epizode Fantoma su ujedno i najbolje, slažu se i teoretičari i fanovi. Crtač je bio Ray Moore, asistent crtača Mandraka Phila Davisa. Ideje su bile nove i u tadašnje vrijeme privlačne za čitaoce, a materijala za nove epizode je bilo dovoljno. Početkom Drugog svjetskog rata crtač postaje Mooreov asistent Wilson McCoy. Poslije njega, na mjesto glavnog crtača dolazi Sy Barry koji startuje sa epizodom Daily 82 The Slave Market of Mucar. Zajedno sa Falkom modernizuje strip i Fantom u tom periodu dobija novi moderniji i prilagođeniji izgled. Barry je dao Fantomu prepoznatljiv izgled koji je bio i smjernica za crtače koji su ga naslijedili 1994.

Lee Falk bio je glavni scenarista Fantoma i poslije njegove smrti serijal je doživio značajan pad kvalietta. Njegove posljednje epizode su Daily 195 Terror at the Opera i Sunday 150 The Kidnappers, koje završila njegova žena Elizabeth Falk. Scenaristi postaju autori koji su radili za švedskog izdavača Tony De Paul i Claes Reimerthi. Imaju mnogo manje uspjeha od crtača, priče su naivne, sve teme su prežvakane hiljadama puta.

Pored novinskih stripova, Fantom je izlazio i u obliku svesaka. Objavljeni su mnogi reprinti, a i neke prilagođene i izmijenjene verzije novinskih epizoda. 1988. do 1990. DC comics je objavljivao Fantoma, ali njihov je Fantom bio dosta drugačiji i nije doživio neki uspjeh. 1987. Marvel je objavio jedan mini serijal Fantoma baziran na TV seriji Defenders of the Earth. Fantom je doživio izdanje i u Italiji. U seriji Fratelli Spada objavljeno je preko 400 novih priča talijanskih autora. Slično je bilo i u Njemačkoj, ali te priče su prilično drugačije, pisane više u krimi stilu, a i broj generacija Fantoma nije 21 nego 15. Ove priče nisu baš previše poznate ni među kolekcionarima. Objavljeno je i nekoliko originalnih epizoda u Australiji koje je uradio urednik Frew izdanja.



Fantom danas

Trenutno je aktuelan izdavač Moonstone koji je prvo izdavao grafičke novele Fantoma (8 brojeva), a onda krenuo sa novom serijom koja izlazi kao mjesečne sveske. Ove priče se veoma razlikuju od ranijih. Moonstone priče su više mračne i liče na američke superheroje. U švedskom Egmontu objavljeno je preko 800 priča, većinom originalnih, ali neke su i prerađene stare novinske epizode ili italijanske Fratelli Spada. Pored toga što je scenario obično ozbiljniji od onih u u novinskim stripovima u posljednje vrijeme, možemo pratiti i doživljaje prethodnih generacija Fantoma preko zapisa u hronikama. To je dalo prostora za razne teme, od kasnog Srednjeg vijeka, pa preko Renesanse i modernog doba.

Fantom je, uz Mandraka i Princa Valijanta, jedan od rijetkih stripova koji još uvijek izlazi u novinskom izdanju, što je samo po sebi pravo čudo, jer u pitanju je jedan vid objavljivanja, koji je već odavno u izumiranju. Osim toga i sama ideja stripova kao što su Fantom, Tarzan i njima slični "bijeli heroji”, koji vladaju plemenima u "crnoj Africi” i donose red i zakon bijelaca, danas više nije politički korektna. Sve je manje tema koje se mogu obraditi, a da neko ne ostane uvrijeđen. Prvenstveno švedski autori to rješavaju obrađujući priče iz historije Fantoma i tako izbjegavajući sadašnjost. To je verovatno i razlog zašto povremeni pokušaji DC-a i Marvela da ožive ovaj strip nisu imali uspjeha. U animiranioj seriji Phantom 2040 opisuju se doživljaji 24. Fantoma, praunuka našeg, 21. Fantoma. Iz toga je proizašlo i ne baš kvalitetno strip izdanje te je pitanje da li će Duh koji hoda zaista hodati i do 2040.

http://www.youtube.com/watch?v=Md0i8B_aPqk



Danas Fantom praktično živi od stare slave, tako da je za popularnost isključivo zalužan početni period i stare epizode koje su za današnje vrijeme prilično daleke ali su i dalje ipak zanimljive novim čitaocima. U serijalu su razarađene mnoge teme, od Fantoma u ulozi superheroja, pa preko avanturističkog žanra, historijskih priča, misterija raznih vrsta do naučne fantastike. Ima tu svega, za sve ukuse. Ali originalnih tema za ovakvu vrstu stripa je praktično odavno nestalo i beskrajno ponavljanje nečeg što je već viđeno samo dodatno šteti serijalu.

Fantom je nebrojeno puta ekraniziran, posebno za vrijeme svog "zlatnog perioda" 40-ih godina. Dok je današnjim čitaocima najbliža ekranizacija iz 1996. sa Billy Zaneom, Kristy Swanson, Treat Williamsom i Catherine Zeta-Jones u glavnim ulogama. Tu su i brojna cameo pojavljivanja i turske, neautorizovane, ekranizacije. Fantom se pojavio i u dvije animirane serije - Defenders of the Earth i Phantom 2040 te u video igri nastaloj po serijalu Phantom 2040. U švedskom zoo vrtu Eskilstuna napravljen je i tematski park - Fantomenland.

http://www.youtube.com/watch?v=lpfJtFsgsAg



Zanimljiva je činjenica da je boja Fantomovog kostima varirala ovisno od zemlje u kojoj je izdavan. Pored zvaničnog - ljubičastog Fantoma, tako imamo i plavog, crvenog, zelenog, smeđeg i narandžasto-crvenog.

Za stripove, pogledajte temu na našem forumu.