Prada Transformer

Tekst: Evan Goodfellow
Prevela: Gasha Miladinović


Južna Koreja, vrijedi za jednu od najbrže rastućih ekonomija i trenutno se nalazi na 13. mjestu u svijetu. U svoj svojoj brzini promjene, Južna Koreja je najotpornija kada je u pitanju mijenjanje i žrtvovanje kulturnih normi, ali na svu sreću, ovaj otpor nikako ne inhibira modu i brendirana dobra. Koreanci imaju otvoren um i novčanik prema luksuznim brendovima, naročito kada su u pitanju Gucci, Louis Vuitton i Prada. Koreanska želja za „novim“, u okvirima mode, polako se preliva i na arhitekturu. Randevu između mode i arhitekture, zadnjih godina postaje sve zagrijaniji. Arhitekti vole modnu brzinu i agilnost, rapidnu materijalizaciju od skice do revije i njenu popularnost; dok moda žudi za intelektualnom ozbiljnošću arhitekture.

Prepoznajući potrebe koreanskog tržišta u zadnjih pet godina, Miuccia Prada, pronašla je svoje mjesto u koreanskim srcima. Prvo se udružila sa koreanskim telekom gigantom LG, da bi napravila sexy Prada mobitel. Njena zadnja, nevjerovatna saradnja bila je sa proizvođačem automobila Hyundai, često ismijavanom markom automobila, uglavnom zbog jeftinog izgleda njihovih proizvoda. Ona im je pomogla u popravljanju imidža kompanije, posuđujući im svoj dizajn i sofisticiranost za specijalnu liniju automobila Genesis. Mega-sega uspješni holandski arhitekta, Rem Koolhaas također nije izbjegao korenasku pažnju. Ova napredna zemlja, uposlila ga je u nekoliko projekata, od kojih je možda najupečatljiviji Nacionalni Univerzitetski Muzej Umjetnosti u Seoulu, završen 2003-2005.

Koolhas i Prada, poznaju se i od ranije. On je dizajnirao Pradine radnje na Beverly Hillsu, u San Franciscu i New Yorku, tako da njihovo udruživanje za projekat u Seoulu nije bilo nikakvo iznenađenje. Glavni grad južne Koreje ima populaciju od 25 miliona stanovnika, sa energijom kakvu biste i očekivali od takvog mega grada. Pradin i Koohaasov izazov bio je stvoriti nešto unikatno, što također odražava i samo okruženje. Odlučili su se za paviljon- jednostavan, prekrasan i nevjerovatno funkcionalan.



Prada Transformer lociran je na ostacima Gyeonghui dvorca iz 16. stoljeća , u centralnom dijelu Seoula i nekih 10 minuta šetnje od finansijskog distrikta. Ogromni neboderi okružuju dvorac. Ovaj rat između prošlosti i budućnosti čini da se većina Koreanaca osjeća zarobljenim u sredini, boreći se sa tenzijom i pokušavajući i dalje poštivati historijske tradicije i kulturne vrijednosti, dok silno žele prigrliti budućnost i sve njene mogućnosti.

Ostavljajući kulturološku borbu sa strane, Prada transformer je spektakularan prizor. To je paviljon u obliku tetraedra koji je dizajniran za mješavinu umjetnosti, mode, filma i Prada-kulture. Transformer je dizajniran za ukupno četiri odvojena eventa, koji će sveukupno trajati šest mjeseci. Za svaki događaj Transformer će se promijeniti. Četiri krana će ga podići i preokrenuti, tako da će zidovi postati plafon, podovi zid, itd. Čelična struktura je umotana u ultra rastezljivu membranu nazvanu „Cocoon“. Ovaj materijal je prvo koristila američka vojska za prekrivanje brodova i aviona u skladištima. Bijela membrana također dozvoljava prirodno svjetlo unutar paviljona kao i odsjaj tokom noći.



Prva izložba otvorena je 25. aprila, pod nazivom “Waist Down: Skirts”. To je izložba najzanimljivijih Pradinih suknji od 1988. godine. Sama izložba putuje svijetom od 2005. godine. Na izložbi u Seoulu, Prada je ubacila i mali twist, izlažući suknje osam mladih korenaskih dizajnera. Najimpresivniji studentski dizajn, bila je suknja inspirisana tradicionalnom koreanskom umjetnošću presavijanja papira, koja je bila obješena sa jednako impresivne i prominentne bakrene lutke, sa natpisom PRADA na vrhu.















Sve od lokacije do dizajna zgrade, izložbe i korištenih materijala zaslužuje da Trasformer nosi Pradino i Koolhaasovo ime. Transformer planira napustiit Soeul nakon izložbe. Iako nismo sigurni gdje će biti sljedeće izložba, svakako će biti jako teško pronaći lokaciju gdje će Transformer tako jasno govoriti o generalnom raspoloženju i atmosferi grada i kulturi u transformaciji.

radiosarajevo.ba