Povijest najpoznatijih filmskih Isusa

James Caviezel

Već u prvih pet godina postojanja filma snimljeno je čak šest filmova o Isusu, piše u svome pregledu najpoznatijih filmova o isusu T-portal.

Iako je brojno svećenstvo osuđivalo filmske interpretacije Isusova života, pogotovo kontroverzne naslove poput ''Pasije'' Mela Gibsona, Crkva ipak odobrava takve filmove. Odgovor na pitanje zašto je to tako je u činjenici da je više ljudi pogledalo Gibsonovu ''Pasiju'' nego što je pročitalo Sveto pismo.

Jedan od prvih glumaca koji je sa zapaženim uspjehom utjelovio Isusa bio je H. B. Warner u DeMilleovom ''Kralju nad kraljevima'', 1927. još u eri nijemog filma. Dugo je ovaj film bio veliki hit, i čak trideset godina se niko u Hollywoodu nije usudio snimiti drugi film o Isusovom životu.


H. B. Warner kao Isus, "Kralj nad kraljevima", 1927.

Remake ''Kralja nad kraljevima'' iz 1961. nastavio trend filmova o Isusu, a glavnu ulogu dobio je Jeffrey Hunter. Ovaj film su također pratile kontroverze.Publika je bila nezadovoljna izborom glavnog glumca jer je uloga ponuđena tada znatno popularnijem Richardu Burtonu. Scena raspeća morala se nakon pretpremijere ponovo snimiti jer su publiku vrijeđala Isusova dlakava prsa. Ipak, Hunter je ostvario ulogu života, koju su nakraju svi prihvatili, pa je time njegova karijera bila zapečaćena. Iako je otad odigrao preko trideset uloga, ostao je zapamćen po toj jednoj, najvećoj.


Jeffrey Hunter, "Kralj nad kraljevima", 1967.

Jedan od rijetkih glumaca čija je karijera nastavila da cvjeta nakon uloge Spasitelja je Max von Sydow. Utjelovio je Isusa u ''Najvećoj priči ikad ispričanoj'' iz 1965. nakon što je ulogu ponovo odbio Richard Burton.

Direktor fotografije William C. Mellor pretrpio je srčani udar od kojeg je umro za vrijeme snimanja, a nakon toga je set zatrpala snježna mećava kakvu Arizona, u kojoj je film sniman. Svećenstvo spremno na kritiku odmah je taj događaj protumačilo kao ''upozorenje s neba''. Uprkos tome, film je zaradio pet nominacija za Oscara, a publika je Maxa von Sydowa kao Isusa naprosto obožavala.

Max von Sydow, "Najveća priča ikad ispričana", 1965.

Dvanaest godina kasnije, Robert Powell, britanski glumac pojavio se kao Spasitelj u ''Isusu iz Nazareta'' Franca Zeffirellija. Glumac prodornih plavih očiju hipnotički je držao publiku prikovanu za filmsko platno koristeći se malim trikom. Zeffirellijev Isus ne trepće. Posebna šminka oko očiju pridodana činjenici da Powell u cijelom filmu trepne svega jednom.


Robert Powell, "Isus iz Nazareta, 1977.

Sličnim trikom poslužio se i Willem Defoe kao Isus u Scorseseovom ''Posljednjem Kristovom iskušenju'' iz 1988. Osim što nije treptao, Defoe je prekomjerno koristio kapi za proširivanje zjenica kako bi stvorio nadnaravni dojam svog lika. Za nagradu je dobio tri dana privremenog sljepila, ali žrtva se isplatila budući da je njegovo uprizorenje Isusa također jedno od najzapamćenijih.

Defoeovu izvedbu zasjenilo je negodovanje publike. Britanska televizija je nakon TV premijere zabilježila rekordan broj poziva nezadovoljnih gledatelja.

Žalili su se na bogohulni prikaz Isusa, ponajviše zbog prikaza njegovog golog tijela za vrijeme raspeća. Podjednako je negodovala i američka javnost, što je filmu priskrbilo šesto mjesto na ljestvici najkontroverznijih filmova u povijesti.


Willem Dafoe, "Posljednje Kristovo iskušenje", 1988.

Ali nijedan film o Isusu nije izazvao toliku buru kao ''Pasija'' Mela Gibsona, a pretekao je i ''Posljednje Kristovo iskušenje'' zasjevši na prvo mjesto ljestvice najkontroverznijih filmova.

Istovremeno, brojni gledatelji smatraju Jamesa Caviezela najboljim filmskim Isusom, možda zbog toga što je kroz svo prikazano nasilje teško ne suosjećati s njime.
Za vrijeme snimanja scene bičevanja, bič ga je slučajno dvaput dohvatio ostavivši mu na leđima podsjetnik u obliku tridesetak centimetara dugog ožiljka.Ali to je bio tek početak muke. Dok je snimao scenu križnog puta, 65 kila težak krst pao mu je na rame i iščašio ga, što je vidljivo u samom filmu budući da je scena zadržana. Na kraju njegova osobnog križnog puta, za vrijeme snimanja scene raspeća preživio je udar munje.


James Caviezel, "Pasija", 2004.

Tportal.hr/radiosarajevo.ba