Orhan Pamuk: Muzej nevinosti

Samo nekoliko mjeseci posto je objavljen u Turskoj, pred nasim citaocima je, medju prvima u svijetu, jedan od najobimnijih romana Orhana Pamuka. Vise od sto pedeset likova u osamdeset i tri poglavlja na sest stotina stranica gradi svijet Istanbula u vremenu od 1975. godine do danasnjih dana.

Pamuk u Muzeju nevinosti otvara najraznovrsnije teme - od drustvenih tabua do neodoljive modernosti i sloboda koje su sedamdesetih osvajali i mladi Istanbulci, od metaforickih muzejskih vrijednosti do pregleda zbirki najbizarnijih svjetskih muzeja, od zapleta kao na filmu do pripovjesti o svijetu savremene turske kinematografije. Ipak, jedna se tema izdvaja, i po njoj se ovaj roman razlikuje od drugih Pamukovih romana – to je ljubav. Istanbul je, pak, kao i uvijek kad je Pamuk u pitanju, nezaobilazna velika pozornica velike price. Ulicama istanbulskih cetvrti Nisantas, Cukurdzuma,Taksim, Harbija, Bejoglu, cesto krstari jos jedan junak ove knjige – automobil sevrolet iz 1965, koji svojom rutom spaja ekskluzivne klubove i musave barove, luksuzne vile i sirotinjske periferijske cetvrti, bioskopske baste kojih danas vise nema i mjesta i scene vezane uz turski film i glumce, poslovne cetvrti i cumeze staretinara cudaka. No, ovaj roman je prije svega knjiga o vezama medju ljudima, opsesijama, fetisima, emotivnoj zavisnosti, sakupljanju stvari i uspomena, sjecanju i ceznji. U osnovi svega stoji fundamentalno pitanje sta je ljubav, zapravo.

Glavni lik, Kemal, pripadnik visokog drustva – zaljubljen je je u Fusun, mladu djevojku iz drugog drustvenog miljea. U tragicnom nizu dogadjaja on opsesivno sakuplja svaki predmet koji ona dodirne. Iz te nesvakidasnje opsesije junaka romana radja se, u realnom vremenu, prostoru i zivotu, i ideja Orhana Pamuka da za roman izgradi muzej. Tako je poslije devet godina od kupovine stare trospratne kuce u istanbulskom kvartu Cukurdzuma 1999, istovremeno zavrseno renoviranje buduceg muzejskog prostora, ali i knjiga pod naslovom Muzej nevinosti. Kao sto to roman cini na svoj imaginarni nacin, tako i taj muzej ima namjeru da na svoj materijalni nacin sakupi i izlozi predmete ovog romana. Besplatne ulaznice su prilozene!

"Iza Orhana Pamuka je Nobel i IMPAC Dublin, “Zovem se Crvena” i “Snijeg”, no svoje najbolje romane Pamuk tek piše. Taj dojam prisutan je kod čitanja “Muzeja nevinosti”, romana pisanog između 2001-02. i 2003-08. Možda je to zbog autorskog sazrijevanja, ali kao da je Pamuk tek s Nobelom dobio krila. Jer “Muzej nevinosti” novi je vrhunac jednog od najznačajnijih suvremenih pisaca, koji poput literarnog Kolosa stoji na mjestu “dodira svjetova”, sekularnog Zapada i islamističkog Istoka.", tvrdi Dragan Jurak, kritičar Jutarnjeg lista.

Odlomak iz romana:
Bio je to najsretniji trenutak u mom životu, ali to nisam znao. Da sam znao, jesam li mogao sačuvati tu sreću, i bi li tada sve krenulo drugim tokom? Da, da sam znao da proživljavam najsretniji trenutak svoga života, ne bih tu sreću nipošto ispustio iz ruku. Taj neponovljivi, predivni trenutak, koji me cijeloga prožeo dubokim mirom, trajao je možda svega nekoliko sekunda, no činilo mi se da moja sreća traje satima i godinama. U jednome trenutku, bio je 12. svibnja 1975. godine, ponedjeljak, otprilike četvrt do tri, činilo nam se ne samo da smo oslobođeni krivnje, grijeha i kazne, nego i da su na Zemlji prestali vrijediti zakoni gravitacije i vremena.

O autoru
Orhan Pamuk dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2006. Njegov roman Zovem se Crvena osvojio je književnu nagradu IMPAC Dublin 2003. Djela su mu prevedena na više od pedeset jezika. Živi u Istanbulu.

O prevodiocima za BiH i Hrvatsku:
Prof. dr. sc. Ekrem Čaušević utemeljitelj je i predstojnik Katedre za turkologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se gramatikom turskoga jezika, jezičnim kontrastiranjem i latiničnim rukopisima na turskome jeziku. Za prijevod Pamukova djela Istanbul. Grad, sjećanja dobio je nagradu Kiklop za 2006. godinu.

Prof. dr. sc. Kerima Filan predstojnica je Katedre za turkologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Znanstveno se bavi turskim jezikom i kulturnom poviješću BiH. Za prijevod romana To godišnje doba u Hakkariju Ferita Edgüa (Sarajevo, 2005.) dobila je nagradu Fondacije za nakladništvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Izdavač za BiH je Buybook. Knjiga ima meki uvez, 702 stranice, a cijena joj je 22 KM.

radiosarajevo.ba