Moda u Latviji
Radiosarajevo.ba
Slično nama, i našim okolnim zemljama, modna industrija baltičkih zemalja doživljava početnu ekspanziju. Čak štaviše, modna industrija baltičkih zemalja počinje bivati ozbiljna industrija za pravljenje novca.
Prema magazinu The Baltic Times, u baltičkim zemljama (pa tako i u glavnom gradu Latvije-Rigi) prije deset godina, modni biznis skoro nije ni postojao. Za vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, luksuzne industrije, poput modne, prve su doživjele krah. Sada, nakon što je ekonomija ojačala, moda i dizajn prestaju biti samo hobi kreativaca, već prerastaju u ozbiljan biznis. Ipak, industrija je još uvijek na samom početku, i puno toga treba da zaživi.
“Nakon raspada Sovjetskog Saveza, cijela industrija je doživjela kolaps, i jedno vrijeme nije postojala nikakva (modna) industrija. Sada, kada se dva puta godišnje održava Riga Fashion Week, ljudi shvataju kako mogu živjeti od mode”, rekao je Dmitri Doubovik, multimedijalni projekt menadžer Baltičke Modne Federacije, za The Baltic Times. Također je rekao “kako cijeli biznis dizajniranja odjeće u baltičkim zemljama dolazi do tačke gdje ga možete nazvati pravim biznisom. Dizajneri otvaraju svoje prodavnice, i po prvi put shvataju modu kao biznis.”
Također, vrlo bitna stvar za razvoj industrije je to što su dizajneri postali svjesni važnosti prodaje same odjeće, tako da polako uče balansiranje između divlje kreativne i nepraktične odjeće, i one koju ustvari mogu prodati kupcima koji će je nositi. Industriji pomaže, to što dizajneri od samog početka kreativnog procesa počinju razmišljati o prodaji. Neki dizjaneri su zaista uspješni, i uveliko izvoze svoju odjeću.
Upoznajte Nataliju Jansone, prominentnu latvijsku dizajnericu koja je od svog hobija napravila biznis i karijeru.
Natalija je priznata dizajnerica u Latviji, koja je dizajnirala kostime za brojne predstve i performanse, advertajzing kampanje, te osnovala svoj vlastiti modni brend. Također, bitno je spomenuti njen interes prema azijskoj, posebno koreanskoj kulturi-Natalija je između ostalog, studirala koreanski jezik i kulturu.
Natalija Jansone je na St. Petersburg Univerzitetu studirala istočnjačku filologiju, a svoje znanje je proširila na Yonsenj Univerzitetu u Seoulu. 1997. godine, napravila je svoju prvu kolekciju “Cukurus”. U periodu između 1998. i 2005. godine radila je kao kostimografkinja za Nacionalnu operu Latvije. Od 2005. godine dizajnira žensku odjeću, a od 2007. godine proširila je svoj biznis i na odjeću za djecu. U tom periodu također je osvojila EU nagradu za europske dizajnere, za učestvovanje u projektu "EU Gateway to Japan"
Osim u Latviji i ostalim baltičkim zemljama, Natalijina odjeća se prodaje u Japanu, Kini i Koreji. To nije tako neobično s obzirom na čisti i minimalistički dizajn, koji bez obzira na jednostavne linije i kroj ne ubija ženstvenost i sofisticirani seksipil.
Mnoge etablirane modne marke sa zapada, podstiču razvoj baltičke modne insutrije. Ti brendovi su potpomogli potražnju visoko-kvalitetnih proizvoda, što baltičkim dizajnerima pokazuje koliko novca leži u modnoj industriji.
Baltičke zemlje (a nadajmo se, i ove naše balkanske) su novo modno tržište u porastu.
Prema magazinu The Baltic Times, u baltičkim zemljama (pa tako i u glavnom gradu Latvije-Rigi) prije deset godina, modni biznis skoro nije ni postojao. Za vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, luksuzne industrije, poput modne, prve su doživjele krah. Sada, nakon što je ekonomija ojačala, moda i dizajn prestaju biti samo hobi kreativaca, već prerastaju u ozbiljan biznis. Ipak, industrija je još uvijek na samom početku, i puno toga treba da zaživi.
“Nakon raspada Sovjetskog Saveza, cijela industrija je doživjela kolaps, i jedno vrijeme nije postojala nikakva (modna) industrija. Sada, kada se dva puta godišnje održava Riga Fashion Week, ljudi shvataju kako mogu živjeti od mode”, rekao je Dmitri Doubovik, multimedijalni projekt menadžer Baltičke Modne Federacije, za The Baltic Times. Također je rekao “kako cijeli biznis dizajniranja odjeće u baltičkim zemljama dolazi do tačke gdje ga možete nazvati pravim biznisom. Dizajneri otvaraju svoje prodavnice, i po prvi put shvataju modu kao biznis.”
Također, vrlo bitna stvar za razvoj industrije je to što su dizajneri postali svjesni važnosti prodaje same odjeće, tako da polako uče balansiranje između divlje kreativne i nepraktične odjeće, i one koju ustvari mogu prodati kupcima koji će je nositi. Industriji pomaže, to što dizajneri od samog početka kreativnog procesa počinju razmišljati o prodaji. Neki dizjaneri su zaista uspješni, i uveliko izvoze svoju odjeću.
Upoznajte Nataliju Jansone, prominentnu latvijsku dizajnericu koja je od svog hobija napravila biznis i karijeru.
Natalija je priznata dizajnerica u Latviji, koja je dizajnirala kostime za brojne predstve i performanse, advertajzing kampanje, te osnovala svoj vlastiti modni brend. Također, bitno je spomenuti njen interes prema azijskoj, posebno koreanskoj kulturi-Natalija je između ostalog, studirala koreanski jezik i kulturu.
Natalija Jansone je na St. Petersburg Univerzitetu studirala istočnjačku filologiju, a svoje znanje je proširila na Yonsenj Univerzitetu u Seoulu. 1997. godine, napravila je svoju prvu kolekciju “Cukurus”. U periodu između 1998. i 2005. godine radila je kao kostimografkinja za Nacionalnu operu Latvije. Od 2005. godine dizajnira žensku odjeću, a od 2007. godine proširila je svoj biznis i na odjeću za djecu. U tom periodu također je osvojila EU nagradu za europske dizajnere, za učestvovanje u projektu "EU Gateway to Japan"
Osim u Latviji i ostalim baltičkim zemljama, Natalijina odjeća se prodaje u Japanu, Kini i Koreji. To nije tako neobično s obzirom na čisti i minimalistički dizajn, koji bez obzira na jednostavne linije i kroj ne ubija ženstvenost i sofisticirani seksipil.
Mnoge etablirane modne marke sa zapada, podstiču razvoj baltičke modne insutrije. Ti brendovi su potpomogli potražnju visoko-kvalitetnih proizvoda, što baltičkim dizajnerima pokazuje koliko novca leži u modnoj industriji.
Baltičke zemlje (a nadajmo se, i ove naše balkanske) su novo modno tržište u porastu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
