Kako je Sigmund Freud postao mainstream u Beču

Sigmund Freud, poznati psihoanalitičar, koji je umro na današnji dan prije 75 godina,  postao je prava ikona pop kulture u glavnom austrijskom gradu. Turisti koji posjete ovaj grad mogu kupiti majice s njegovim likom, a kabinet u kojem je boravio pretvoren je u muzej koji privlači 75.000 posjetitelja godišnje. 

Freud je sahranjen u Londonu, gdje se sklonio 1938. godine. Umro je od raka 23. rujna 1939. u 84. godini. Međutim, njegovo ime je neraskidivo povezano s Bečom u kojem je živio 78 godina i primao pacijente na slavnoj adresi Berggasse broj 19, javlja Fena.

Zahvaljujući književnosti i kinematografiji, posebno Woodyju Allenu, Freud je postao ikona pop kulture u svijetu, rekao je Norbert Kettner, direktor jedne turističke agencije u Beču. Kettner je ocijenio da iako ljudi nisu temeljno proučavali njegov rad, mnogi turisti iz cijelog svijeta imaju dojam da se Freudov rad direktno njih tiče. 

Muzej u Beču posvećen slavnom psihoanalitičaru, Foto: AFP

Liječnik, koji je rođen 1856. godine u Beču, bio je izopćen u svom rodnom gradu zbog svojih židovskih korijena, ali i teorija u kojima je središnje mjesto imala seksualnost, što se u to vrijeme smatralo skandaloznim i nedopustivim. Freud je oličenje ambivalentnosti Beča. On se u tom gradu osjećao neshvaćenim, a u isto vrijeme mu je bilo teško da ga zauvijek napusti, rekao je Kettner. Sigmund Freud, čija su djela nacisti spaljivali još 1933. godine, odlučuje napustiti Beč, te odlazi u izgnanstvo u junu 1938. godine, poslije nekoliko upada Gestapoa u njegov dom. 

Ukupno 130.000 austrijskih Židova bilo je primorano na egzil, a 65.000 je ubijeno. Nacisti su se bili posebno okomili na bečku intelektualnu elitu židovskog podrijetla i sam grad se od toga nikada nije u potpunosti oporavio. Freudov život otkriva taj period povijesti Beča, tada svjetske prijestolnice znanosti i umjetnosti, koja je tonula u primitivnost i intelektualnu malograđanštinu, smatra Kettner. 

Freudov poznati kauč za pacijente ne nalazi se u Beču, već u njegovom posljednjem prebivalištu u Londonu. U Freudovom muzeju nedostaje njegov kauč, rekla je direktorica muzeja Monika Pesler i dodala da njegova kuća predstavlja gubitak - ljudski, znanstveni i kulturni gubitak Austrije s nacizmom i holokaustom. 

Muzej će na ovaj dan, na Freudovu godišnjicu smrti, obilježiti datum stavljanjem crnog flora na natpis zdanja, a u stubištu zgrade će se puštati Freudov jedini audiosnimak, intervju koji je dao BBC-u po dolasku u London, gdje je dočekan kao junak. 

Ulaz u Muzej Sigmunda Freuda u Beču, Foto: AFP

Bečko udruženje psihoanalize, koje je Freud osnovao 1908. godine, objavit će internet izdanje Freudovoih rukopisa, među kojima 11.000 pisama. Bečka Galerija suvremene umjetnosti organizira izložbu Sigmund Freud i teret predstavljanja koja je okupila radove stotinjak umjetnika predvođenih Amerikancem Josephom Kosuthom. 

Monika Pesler zaključuje da se Beč i Freud neće nikada pomiriti. Nitko nije prorok u svojoj zemlji i to je točno za Freuda u Beču. Više ga cijene u inozemstvu nego u Austriji, ocijenila je ona. 

Psihoanaliza se poslije Drugog svjetskog rata razvila u Londonu, New Yorku i Buenos Airesu. Danas se psihoanaliza još bori za svoje priznavanje u Beču, uključujući i na sveučilištu, rekla je direktorica Freudovog muzeja. Glavna Freudova djela su: Rasprave o histeriji (1895), Tumačenje snova (1899), Uvod u psihoanalizu (1916-1918), Ego i Id (1923), Problem anksioznosti (1936) i Mojsije i monoteizam (1939).